"Agrokor: slom ortačkog kapitalima", naziv je knjige koju je napisala bivša potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić, a u organizaciji Jutarnjeg lista bit će promovirana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Ako je suditi prema najavnom intervjuu, opet, naravno u Jutarnjem listu, radi se o njezinoj osobnoj obrani, interpretaciji procesa koji je rezultirao potpunim izbacivanjem bivšeg vlasnika "Agrokora" Ivice Todorića i njegova tima iz vlasničke i upravljačke strukture, te ubacivanjem privremene uprave i cijelog savjetničkog grozda, kao i kreiranjem nove vlasničke strukture u kojoj dominiraju ruske banke, Sberbank i VTB, te američki fond Knighthead.
Ključni mehanizam za tu pretvorbu bio je lex Agrokor, zakon koji je napisala neformalna grupa prijatelja i suradnika koje su okupljali premijer Plenković osobno, Martina Dalić i Zdravko Marić, aktualni ministar financija, a upravo je na temelju tog zakona omogućeno da se kao savjetnici u Agrokor uključe, nakon izglasavanja zakona, tvrtke i odvjetnički uredi mnogih od sudionika neformalne grupe i ostvare enormne zarade.
Laganje javnosti
Hrvatska javnost bila je mjesecima – službeno – lažno informirana o načinu na koji je pisan zakon. No, nakon otkrića mail prepiske između članova neformalne grupe, tzv. afere Hotmail, postalo je poznato tko je sve sudjelovao u pisanju zakona i vrlo se jasno moglo utvrditi tko je od pisaca na – dobitku.
Sada, nakon otkrića da je dan prije upućivanja lex Agrokora u Vladu, na dan kada se jedan od članova grupe sastao s američkim lešinarskim fondom Knightheadom (budući izvanredni upravitelj Ante Ramljak), drugi član grupe (Branimir Bricelj) unio je izmjene u zakon na temelju kojih je upravo fond Knighthead ostvario enormnu zaradu u Agrokoru, vrlo je izvjesno da će se otvoriti istraga o trgovanju povlaštenim informacijama.
Istodobno, iz Vlade je plasirana teza o "spasu Agrokora", o tome da se nije moglo drugačije, da je problem u Agrokoru "tražio hitnost". I knjiga bivše ministrice je očito na tom tragu. Ona se, sudeći prema promotivnom intervjuu u Jutarnjem listu, predstavlja kao borac protiv Ivice Todorića i njegova modela upravljanja kompanijom i ne želi prihvatiti optužbe da je sudjelovala u organiziranom razvlašćivanju bivšeg vlasnika, Todorića, a potom političkim instrumentima, s pozicije najviše državne vlasti, u tajnoj akciji pisanja posebnog zakona, omogućila ulazak u Agrokor nove garniture "dobitnika".
Forsiranje priče o uspjehu s Agrokorom
Osobna priča Martine Dalić, njezin pokušaj rehabilitacije nakon ostavke, zapravo se isprepliće s kriznim komuniciranjem dirigiranim iz Vlade, ali i iz privremene uprave Agrokora, koja uz velike savjetničke honorare, ne zaboravlja ulagati značajan novac u PR i marketing. Mnogo vrlo utjecajnih ljudi želi da se priča o lex Agrokoru plasira u hrvatskoj javnosti isključivo kao priča o uspjehu.
Martina Dalić je podnijela ostavku, kaznena prijava za aferu Hotmail je brzinski odbačena, no izgledno je da će se USKOK još morati baviti i Martinom Dalić i grupom koja je pisala lex Agrokor jer na njihovu adresu stižu nove prijave, i od političkih stranaka i od Ivice Todorića kao bivšeg vlasnika.
Zato se s posebnim interesom prati svako novi trag koji se može interpretirati kao podrška onome što je radila grupacija koja je pisala lex Agrokor. Zato je bio posebno zanimljiv istup glavnog državnog odvjetnika Dražena Jelenića kada je iskazao veliko razumijevanje za model pisanja lex Agrokora. Zato je i najava Borisa Vujčića – kao guvernera HNB-a na predstavljanju knjige Martine Dalić - izazvala veliko zanimanje javnosti.
Premijer je dugo branio ministricu Dalić, ali je na kraju ipak morao odustati
Guvernerova podrška lex Agrokoru ili prijateljici?
Je li to njegova otvorena podrška modelu pisanja lex Agrokora? Činjenica jest da se on osobno poznaje s većinom članova grupe, da je radio s mnogima. Mnogo je onih koji u njegovu dolasku vide prije svega privatnu gestu prema dugogodišnjoj prijateljici. Ali on je sada, ipak, guverner HNB-a.
Boris Vujčić je već izjavio da ga je pozvala sama autorica knjige, da će on govoriti o ekonomskim posljedicama slučaja Agrokor, a na pitanje novinara ne smatra li da će svojom pojavom dati na važnosti, a možda i sudjelovati u eskulpiranju netransparentnog procesa, Vujčić je rekao da ne vidi ništa sporno te da mu ne pada "na pamet prejudicirati postoji li nečija kaznena odgovornost."
Na društvenim mrežama su vođene mnoge žestoke debate je li Vujčiću mjesto na promociji knjige Martine Dalić, no malo je ekonomista htjelo javno govoriti o toj temi.
Šonje: Nema prepreka za nastup guvernera
Ekonomist Velimir Šonje na upit Net.hr-a smatra li da je odlazak guvernera Vujčića na promociju knjige bivše ministrice i potpredsjednice Vlade koja je podnijela ostavku sporan, odgovara niječno:
"To što je autorica knjige o najvažnijem i najkontroverznijem događaju u posljednjih nekoliko godina bivša potpredsjednica Vlade koja je dala ostavku, i to što u javnosti i medijima postoje ničim potvrđene spekulacije da se protiv nje još uvijek vodi istraga, ne bi trebala biti nikakva prepreka da guverner središnje banke dođe na predstavljanje knjige ako smatra da rasvjetljavanjem činjenica i interpretacijama koje on tamo može dati može postići bolje razumijevanje nekih činjenica, a među njima moguće i činjenica o ulozi institucije koju vodi. Hoće li njegova uloga doista biti takva vidjet ćemo na predstavljanju i o tome ću tek naknadno donijeti sud."
Šonje smatra da je važno da svi koji su imali na bilo koji način dublji uvid u situaciju u Agrokoru, pišu i javno istupaju o svojim saznanjima: "Agrokor je priča koju ćemo još dugo istraživati, razumijevati i o pojedinim epizodama formirati konačne sudove. Zbog toga svi koji s ekonomske, pravne ili političke strane imaju dublje uvide u stvari, a osobito vinovnici tih događaja, imaju obavezu prema stručnoj i široj javnosti govoriti i pisati o događajima kako bismo shvatili što više i iz svega izvukli neke pouke."
Aralica: Ne treba potkopavati povjerenje građana
No, dr. Zoran Aralica, s Ekonomskog instituta u Zagrebu, smatra da je potez guvernera neprimjeren:
"Gospodin Vujčić je na čelu monetarne vlasti u zemlji u kojoj više od 70 posto njenih građana ima percepciju da zemlja ide u pogrešnom smjeru. To znači kako u Hrvatskoj postoji nisko povjerenje u glavne institucije ove države, Vladu, Sabor, sudstvo, monetarnu vlast i vojsku. Na žalost, to postaje dugotrajno stanje. Bez obzira što se takva istraživanja ne odnose izravno na HNB, guverner svojim javnim djelovanjem ne smije potkopavati povjerenje građana općenito u institucije, već obratno – činiti sve da se povjerenje u institucije počne polako vraćati."
Je li Vujčićev dolazak na promociju knjige Martine Dalić, podrška Lex Agrokoru ili privatna gesta prema prijateljici?
Ivanov: Nije srušen ortački kapitalizam, nego stvoren novi
Najoštriji komentar na upit Net.hr-a dala je prof. dr. Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta. Ona smatra gestu guvernera kranje neprimjerenom. "Zanemarujući sve što je objavljeno protiv Martine Dalić i pod pretpostavkom da je ona iskorištena za nemoralne ciljeve nekih drugih osoba, a da je sama djelovala isključivo u najboljoj vjeri, guverner ne bi trebao biti govornik na promociji knjige jer sebe i HNB kao instituciju dovodi u zamku optužbi da se time ugrožava neovisnost središnje banke.
Tim više što je tek nekoliko mjeseci prošlo od kada je ponovno imenovan za guvernera na prijedlog i uz podršku iste te Vlade u kojoj je visoke funkcije obavljala gospođa Dalić", komentira prof. Ivanov. "Promocija spomenute knjige nije ni mjesto na kojem je primjereno govoriti o aktivnostima HNB-a u sprječavanju još veće koncentracije rizika vezanih uz Agrokor, osim ako su guverner ili HNB likovi iz priče iz knjige. Je li HNB rušio ortački kapitalizam u HNB-u ili Agrokor? Ili, je li Agrokor rušio gospodina Vujčića na poziciji guvernera?", pita se Ivanov.
Ona smatra da je posve jasno da nije došlo ni do kakvog rušenja ortačkog kapitalizma. "Rješavanjem krize u Agrokoru nije srušen ortački kapitalizam, a zdrava logika iz objavljenih informacija kaže da je stvoren novi. Ni priča s Uljanikom prije krize, a izgleda i u budućnosti, nije ništa drugo nego ortački kapitalizam", zaključuje Ivanov.
