Što je Vlada točno tražila od predstavnika trgovačkih lanaca kada je u pitanju korekcija cijena pojedinih artikala u trgovinama i kako će oni na to odgovoriti, znat će se kroz iduća dva dana, nakon dodatnih razgovora i pregovora iza zatvorenih vrata, a čiji bi epilog trebao biti poznat u četvrtak.
Ideja je da se ukupna vrijednost potrošačke košarice smanji, što neki tumače kao vraćanje cijena na razine od 31. prosinca, iako treba reći da tu informaciju još nitko nije službeno potvrdio.
"To je ona košarica dobara koju Ministarstvo gospodarstva prati putem svoje aplikacije, to je široka lepeza proizvoda koji se najviše koriste i kupuju", pojašnjava Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, za Net.hr.
Čak i da se cijene vrate na one od zadnjeg dana prošle godine, to je još uvijek dosta skupo, ali će pomoći, smatra Sever.
Cijena hrane rasla više od prosječne inflacije
Hrana je, naime, počela poskupljivati još od jeseni 2021. te tijekom cijele 2022. godine.
"Mnogi su dizali cijene, pogotovo ususret uvođenju eura, da ne bi 'stršali' kada se uvede euro, jer je tada bilo jasno komunicirano da cijene moraju biti na razini 31. prosinca. Tako su mnogi u kasnu jesen 2022. dizali cijene i već se u tom razdoblju 'dobro nabrali", kaže Sever.
Podsjeća da hrana zauzima najveći udio troška u potrošnji.
"Cijena hrane je rasla više od prosječne inflacije. Od 50, 60 do čak 70 posto je bio veći rast cijena hrane od stope inflacije", kaže Sever.
Napominje da i sami trgovci, kroz kartice vjernosti, prate koji se artikli najviše kupuju.
"Temeljem toga se očito razgovara o cijenama tih artikala za naredno razdoblje jer su cijene doista divljale."
Pritisak na dobavljače
Sever ipak napominje da se problem ne može riješiti samo na relaciji Vlada - trgovački lanci, već da sami trgovci moraju izvršiti pritisak na dobavljače i njihove cijene.
"Svi oni kukaju da je puno toga poskupjelo, energenti, transport… Međutim, ne do te mjere koliko su oni to iskrcali prema svima", kaže.
Rješenje oko nižih cijena, smatra, mora biti razrađeno u više pravaca.
"Prvo, treba dati poruku sigurnosti građanima vezano uz cijene energenata u narednom razdoblju. Važno je održati stabilnost cijena plina, struje, peleta, loživog ulja pred ogrjevnu sezonu. Kada je riječ o hrani, da se barem za jednu širu lepezu postigne dogovor i da se to kombinira s akcijama šireg karaktera, primjerice da umirovljenici imaju jedan dan u mjesecu kada će dobiti značajan popust. Treće, da se s dobavljačima dogovori trajno snižena cijena za najtraženije proizvode. Odnosno, da se konačno malo pritisne i prerađivače i ponuđivače da ne stežu dalje količine", nabraja Sever.
Dodaje da sve to mora pratiti i snažniji nadzor cijena jer je već od ranije primijećeno da su pakiranja pojedinih artikala smanjena, a prodaju se po većoj cijeni, ali i kako nove cijene ne bi bile kratkog daha.
Građani više nemaju novca
Osvrnuo se i na kritike radi povećanja plaća usred borbe protiv inflacije.
"Mnogi kritičari govore da povećanje plaća uzrokuje rast inflacije, što teoretski stoji, međutim rekao bih da je lako govoriti takvim analitičarima i teoretičarima koji imaju dobre plaće. Ali, mi smo na samom repu, začelju EU-a. Povećanje plaća se mora dogoditi da se kupovna moć ustabili, da ljudi mogu platiti ono od čega i s čim žive", kaže Sever.
Nada se, stoga, da će trgovci prilikom donošenja konačne odluke voditi računa o kupovnoj moći građana.
"Želim vjerovati da će i sami trgovci procijeniti da građani više nemaju novca. Ne bi ih trebala zavarati turistička sezona, jer su to bili strani kupci. Vjerujem da će se već u kolovozu pokazati smanjeni broj računa, ali i količine robe jer je to sve postalo preskupo. Cijene su postale neodržive, trgovci bi trebali pritisnuti svoje dobavljače i s njima razgovarati da spuste ulazne cijene", kaže Sever.
"U Hrvatskoj je čak četiri petine domaće inflacije uzrokovano povećanjem marži općenito", kaže Sever, referirajući se na podatak koji je objavila Europska središnja banka, pa tako i HNB, da je glavni udar inflacije išao kroz povećanje marži.
Podsjeća da je hrvatska kupovna moć istovremeno i dalje među najnižima u EU-u.
