Ugledni novinar Franjo Kiseljak umro je u ponedjeljak u 85. godini nakon duže teške bolesti, unutar struke i u čitateljstvu bio je cijenjen zbog analitičnosti, temeljitosti i brige za jezik, te je po tome, kao i zbog ljudske čestitosti i profesionalne kolegijalnosti, bio uzor mladim novinarima.

Rođen 1940. u Krapini, od 1963. honorarno je surađivao u Večernjem listu kao dopisnik iz Krapine, uređujući istodobno i lokalne novine, a od 1965. počinje raditi kao stalan novinar u zagrebačkoj redakciji Večernjaka.

Preuzevši zadaće saborskog izvjestitelja za Večernji list ušao je u područje kojem je ostao posvećen tijekom cijele svoje novinarske karijere. Djelovanje republičkog parlamenta i vlade pratio je i kao komentator Vjesnika u srijedu, sve do njegovog ukidanja 1977.godine, a poslije toga kao izvjestitelj i komentator dnevnog lista Vjesnik.

Dobitnik Zlatnog pera

Godine 1974. dobitnik je novinarske nagrade Zlatno pero, a 1977. odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vijencem.

Na izborima 1982. i sam je postao zastupnikom u Vijeću udruženoga rada Sabora SRH. Nakon ponovnoga izbora 1986.  bio je i funkcionalno  usredotočen na aktivnosti u Saboru, ali je to smatrao privremenim i nije prekidao radni odnos sa svojom matičnom  novinskom kućom.

U dva mandata od 1985. do 1987. bio je i predsjednikom Društva novinara Hrvatske i jedna od njegovih važnih zasluga povratak je Novinarskoga doma iz društvenoga odnosno državnoga u formalno i stvarno vlasništvo Hrvatskog novinarskog društva.

HND mu se 2003. odužio godišnjim priznanjem Milan Grlović za izniman  doprinos Društvu.

Svoj novinarski posao u Vjesniku Kiseljak je radio do 1996. godine kada je prijevremeno umirovljen. No, i nadalje je bio neraskidivo vezan za svoju profesiju, pišući još godinama u zagrebačkom Privrednom vjesniku, ljubljanskom Delu i riječkome Novom listu.

Posljednji ispraćaj Franje Kiseljaka bit će u ponedjeljak, 11. kolovoza 2025. u 12 sati, u velikoj dvorani krematorija na Mirogoju.