Prema mišljenju 21 posto građana Hrvatske, korupcija je u protekle dvije godine porasla, dok 51 posto građana smatra da korupcija u posljednje dvije godine stagnira, pokazalo je istraživanje. Najkorumpiranijim sektorom građani smatraju političke stranke, sudstvo i javne službenike.
Na ljestvici od 1 (bez korupcije) do 5 (potpuna korupcija) političke stranke i sudstvo dobili su ocjenu 4,0. Slijede javni službenici s ocjenom 3,9, te predstavnička tijela i zdravstvo s ocjenom 3,8. U sredini ljestvice nalazi se policija (3,5), privatni sektor (3,5) i obrazovni sustav (3,5), a najmanje korumpiranim ocijenjene su vjerske organizacije (2,8), nevladine udruge (2,8) te vojska (2,6). Polovina građana smatra da je korupcija tijekom protekle dvije godine ostala ista, dok 29 posto građana misli da se smanjila.
Mito je široko rasprostranjeno
Prvi među ključnim rezultatima na globalnoj razini je parametar davanja mita. Prema ovim rezultatima podmićivanje je široko rasprostranjeno jer 27 posto ispitanika navodi da je platilo mito u posljednjih 12 mjeseci u kontaktu s javnim institucijama i službenicima.
Javne institucije koje bi trebale štititi građane (policija i sudstvo) najsklonije su primanju mita – 31 posto ispitanika koji su došli u kontakt s policijom i 24 posto ispitanika koji su došli u kontakt sa sudstvom prijavili su plaćanje mita.
Dolazi se i do zaključka da vlade ne čine dovoljno u borbi protiv korupcije, jer većina ljudi diljem svijeta vjeruje da je njihova vlada neučinkovita i da se korupcija u njihovim zemljama povećava. Najkorumpiranije su političke stranke, kako u Hrvatskoj, tako i u svijetu. Osobne veze i poznanstva igraju veliku ulogu u javnoj administraciji, zaključuje se nadalje. Ispitanici, naime, smatraju da korupcija nije samo plaćanje mita – dapače, gotovo dva od tri ispitanika vjeruje da poznanstva uvelike utječu na procese u javnom sektoru.
Nepovjerenje
Umjesto za javno dobro, vlade djeluju u korist privatnih interesa jer 55 posto svih ispitanika vjeruje da su vlade vođene privatnim interesima i interesnim grupama umjesto općim dobrom. Utješna je činjenica da su rezultati istraživanja pokazali da su građani spremni reagirati. Tako bi devet od 10 ispitanika prijavilo korupciju, a dvije trećine ispitanih od kojih je zatraženo mito odbilo ga je dati.
Ispitanici su ocjenjivali i koliko uspješno vlasti u njihovoj zemlji suzbijaju korupciju. Na globalnoj razini 54 posto ispitanika smatra da vlade nisu uspješne u borbi protiv korupcije, što je u usporedbi s GCB istraživanjem 2010./2011. povećanje od sedam posto. U Hrvatskoj je 19 posto građana ocijenilo aktivnosti tijela javne vlasti u suzbijanju korupcije uspješnim, 35 posto ni uspješnim ni neuspješnim, a većina građana, njih 47 posto, smatra da vlast nije uspješna u suzbijanju korupcije.
U istraživanju provedenom od rujna 2012. do ožujka 2013. godine sudjelovalo je 114.270 ispitanika iz 107 zemalja svijeta, što je najviše do sada. U Hrvatskoj je terensko istraživanje provedeno na uzorku od tisuću ispitanika. Posljednji put je barometar objavljen u prosincu 2010. godine, kad su građani u Hrvatskoj najkorumpiranijim ocijenili pravosuđe (4,1) te predstavnička tijela i političke stranke (4,0). Najmanje korumpiranima ocijenjeni su vojska i vjerske organizacije (2,7).
