Otkako su na snazi protuepidemijske mjere, na ulazima u trgovine, banke, benzinske postaje, pošte i druge javne prostore stoje dezinsfekcijska sredstva, obično u bocama s raspršivačem, koje ljudi bez puno razmišljanja, potaknuti novim pravilima, nanose na ruke.
No, moguće je da među tim sredstvima ima i onih potencijalno opasnih jer neki u nedostatku kvalitetnih dezinficijensa posežu za jeftinijim sredstvima.
'Takvo nešto nikada nisam osjetio'
"Kada sam poprskao ruke, osjetio sam jaki miris po kloru, a ubrzo nakon toga me je jako počela peći koža na rukama", ispričao je za Index jedan Zagrepčanin sumnjajući da se radilo o razrijeđenoj varikini koja, doduše, ubija viruse, ali i oštećuje kožu.
Komentirajući za Index tvrdnju spomenutog Zagrepčanina, liječnik, dr. Natko Beck, napominje kako nije riječ o fantaziranju te kaže kako je i sam imao slično iskustvo.
"I sam sam se u banci susreo s dezinficijensom koji je nevjerojatno smrdio. Kao liječnik isprobao sam i osjetio sve moguće vrste dezinficijensa, ali ovako nešto nikada nisam osjetio", rekao je dr. Beck.
On otada sa sobom nosi vlastiti dezinficijens, a to preporučuje i drugima. Upozorava kako su posebno sumnjivi dezinficijensi u neoriginalnoj ambalaži, najčešće u običnim bocama s pumpicom ili raspršivačem.
Pretakanje u obične neoznačene boce
U preporukama Nacionalnog stožera civilne zaštite jedino se navodi da bi dezinficijens za ruke trebao sadržavati najmanje 70 posto etilnog alkohola. Zakoni i europske uredbe propisuju, pak, da svi dezinficijensi, biocidni pripravci, moraju biti detaljno označeni.
"Neovisno o ambalaži koja se u prodavaonici koristi i u koju trgovci zbog praktičnosti primjene koriste, svaki biocidni pripravak mora biti propisno označen kako bi potrošači dobili informaciju o pripravku koji primjenjuju", rekli su za Index u Državnom inspektoratu.
No, u mnogim trgovinama i drugim prostorima dezinficijensi se iz velikih pakiranja pretaču u manje, obično neoznačene boce. Kazna za stavljanje na tržište neispravnog dezinficijensa iznosi od 10 do 100 tisuća kuna, ali je dvojbeno radi li se o stavljanju na tržište nečega što se ne prodaje nego se samo postavlja na korištenje.
I sredstvo za pranje stakla pakiraju kao dezinficijens?
Državni inspektorat nije, pak, u dosadašnjih 25 nadzora utvrdio da se nudi opasni dezinficijens, tri postupka su još u tijeku, a naplatio je i jednu kaznu od 5000 kuna trgovini koja nije imala nikakav dezinficijens.
Index piše, pozivajući se na izjavu jednog veletrgovca dezinfekcijskim sredstvima koji je želio ostati anoniman, da se proširio glas kako se čak i sredstvo za pranje stakala pakira kao dezinficijens za ruke.
"Mi se cijenom ne možemo nositi s onima koji prodaju stakloper. Vlasnike trgovina naravno nije briga što vi stavljate na svoje ruke. Njima je bitno da ne plate previše i da zadovolje tehnički minimum", kazao je anonimni veletrgovac dezinfekcijskim sredstvima.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
