Zlato se primjenjuje za različite svrhe – od izrade nakita, zlatnika ili poluga, ali i u industrijske potrebe; a od prošlih vremena pa sve do sada zlato je služilo kao podloga različitim valutama.
Operativni direktor tvrtke za distribuciju investicijskog zlata i srebra Josip Kokanović za Dnevnik.hr je govorio o najčešćim zablude o zlatu. Kazao je kako svo zlato koje postoji stane u tri olimpijska bazena.
"Na svijetu postoji, ovisi o procjenama, od 180 do 190 tisuća tona zlata. To bi stalo u kocku veličine 20x20x20 metara ili, ako hoćemo nešto svima poznato, nešto malo manje od tri olimpijska bazena standardnih dimenzija“, rekao je Kokanović.
Isplativost ulaganja
Ukoliko razmišljate o ulaganju u ovaj plemeniti metal, mogli biste dobro razmisliti da to i učinite jer se zlato može, ističe Kokanović, kategorizirati kao jedno od najsigurnijih ulaganja. Prilog u tome ide činjenica da je vrijednost zlata održana kroz povijest – kroz svaku krizu, rat, inflaciju, raspad carstava i država.
"Može se reći da svi oni koji ulažu na dugoročno bolje će proći sa zlatom nego sa bilo kojom papirnom valutom. Što duži vremenski horizont, ulaganje u zlato postaje isplativije“, kazao je Kokanović.
Ističe i to kako je mit da je investicijsko zlato namijenjeno samo velikim ulagačima. "Postoje investicijske poluge čak od jednog grama i to trenutno košta oko 500 kuna“, dodao je.
Govoreći o investicijama, ovaj je stručnjak kazao da je puno neisplativije kupovati nakit nego poluge.
"U cijeni nakita uračunat je PDV, za razliku od investicijskog zlata koji je oslobođen PDV-a i u cijeni nakita uključen je rad zlatara i njihova visoka marža. U investicijskoj poluzi jako je mala marža jer ga izrađuju velike talionice koje proizvode zlata u vrijednosti nekoliko milijardi eura godišnje“, kazao je.
Zlato kao najjača valuta?
Upitan bi li zlato da je valuta bilo najjača valuta, Kokanović je odgovorio potvrdno. "Zlato je stoljećima i bilo valuta i bilo je puno stabilnije od bilo koje danas postojeće papirne valute, tako i danas može se reći da svi oni koji posjeduju zlato bolje prolaze od bilo koje papirne valute i tako će biti i u budućnosti“, rekao je.
Govorio je potom o klasifikaciji zlata, pojasnivši da bijelo zlato ne mora biti nužno nekvalitetnije od žutog.
"Bijelo zlato zapravo ne postoji. U bijelom zlatu zapravo ima jednako zlata kao i u žutom s tim da u klasičnom žutom zlatu onaj ostatak koji nije zlato je najčešće bakar dok je u bijelom zlatu to ili srebro ili platina ili nikl ili neki drugi bjelkasti metal koji bijelom zlatu daje karakterističnu bijelu boju, ali kvaliteta je najčešće ista“, objasnio je Kokanović.
Na kraju je poručio da je „zlatno pravilo“ kupovati zlato na dugi rok i uspoređivati ga sa štednjom, a ne s rizičnim ulaganjima poput dionica, fondova ili čak kriptovaluta.
