Oko 3, 8 milijuna birača u Hrvatskoj i inozemstvu ove godine bira zastupnika manje nego prošle godine, no bira ih na puni, petogodišnji mandat.
Za naklonost birača bori se 25 lista, 18 samostalnih stranačkih i sedam koalicijskih - u koalicijama na izbore izlaze i dvije najjače stranke - HDZ i SDP.
Svoje pravo birači će moći ostvariti na 6. 337 biračkih mjesta, 79 ih je u inozemstvu, a 6. 258 u Hrvatskoj. U inozemstvu će se moći glasovati u 49 država.
Preferencijalno glasovanje
Svoje eurozastupnike Hrvatska bira sustavom preferencijalnoga glasovanja - građani, osim određene liste, mogu zaokružiti i određenog kandidata s liste za koju glasuju. Preferirani glasovi vrijede samo ako pojedini kandidat dobije najmanje deset posto glasova koje je osvojila njegova lista. Cijela zemlja je jedna izborna jedinica, a izborni prag iznosi pet posto.
Izborna kampanja za Europski parlament za hrvatske je prilike trajala dugo, čak 47 dana, no za široku javnosti ostala je gotovo 'nevidljiva'. Dodatno ju je u drugi plan gurnula katastrofalna poplava, koja je prije tjedan dana pogodila istok Hrvatske i ugrozila oko 30 tisuća ljudi.
Procjenjuje se da će izbori za Europski parlament Hrvatsku 'koštati' oko 60 milijuna kuna.
Izbori za Europski parlament ovih se dana održavaju u svih 28 država članica Unije, a bira se 751 zastupnik na manadat od pet godina.
Zbog Italije rezultati tek u 23 sata
Na izbore za Europski parlament prvi su u četvrtak, 22. svibnja, izašli birači u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, danas biraju Česi i Irci, u subotu Latvijci i Slovaci, te birači na Malti, u nedjelju se bira u svim ostalim članicama Unije, među kojima i u Hrvatskoj. Izbori traju do nedjelje u 23 sata, kada se zatvaraju zadnja birališta u Italiji.
Zbog te činjenice i europskih pravila, Državno izborno povjerenstvo (DIP) izborne će rezultate objaviti tek u nedjelju iza 23 sata, dakle nakon što se zatvore birališta u Italiji.
Po dosadašnjoj praksi, DIP je prve izborne rezultate objavljivao već sat po zatvaranju birališta, oko 20 sati.
Ovo su prvi izbori u povijesti na kojima bi gotovo 400 milijuna birača moglo prvi put neizravno utjecati na izbor novog predsjednika Europske komisije.
Europsko vijeće, dakle predsjednici država ili vlada, kao i dosad imenuje kandidata za predsjednika Europske komisije, no ovaj put, na temelju Lisabonskog ugovora, odluku mora donijeti kvalificiranom većinom vodeći računa o rezultatima izbora za Europski parlament.
Izbori se održavaju svakih pet godina
Izravni izbori za Europski parlament održavaju se svakih pet godina od 1979. godine. Države članice u Parlamentu mogu imati najmanje šest zastupnika, a najviše 96, proporcionalno broju stanovnika. Njemačka ima najviše zastupnika - 96, najmanje ih imaju Malta, Luksemburg, Cipar i Estonija po šest.
