Privremeni ravnatelj Fonda za obnavljanje Zagreba i okolice Damir Vanđelić rekao je u četvrtak kako odluka o obnovi Banije prema postojećem Zakonu o obnovi Zagreba nakon potresa nije još donesena kao i da je upoznat sa situacijom na terenu te su razvili informatičke alate.
"Pratimo što volonteri rade i kakve su štete, organizirali smo pozivni centar kroz koji građani mogu podnijeti zahtjev za statičku provjeru objekata, odnosno je li njihova zgrada uporabljiva te mogu li se u nju vratiti ili ne i onda statičari izlaze na teren. Druga aplikacija prati procjene statičara i status na terenu, svaka kuća je geolocirana", rekao je Vanđelić za Novu TV.
Izvijestio je da su građani preko pozivnog centra podnijeli oko 27.800 zahtjeva te da je od toga 46 posto procjena obavljeno, a preostaje još 54 posto. Građani zahtjev mogu podnijeti i putem interneta, ali većina ih podnosi telefonski na broj 0800 202021, rekao je Vanđelić.
Upitan koliko bi novca moglo stići iz inozemstva za obnovu Banovine, Vanđelić je uzvratio kako bi to moglo biti iznad 300 milijuna eura.
Trešnja neće bitno usporiti radove
Obnova na Banovini bi mogla početi uklanjanjem srušenih objekata u nekoliko tjedana. U ovim uvjetima kada se tlo još nije sasvim smirilo, izvoditelji radova će voditi računa i o tome i ta trešnja neće bitno usporiti radove, smatra Vanđelić.
Naglasio je kako je njegov glavni fokus obnova Zagreba, oko 6500 zahtjeva građana trebalo bi u roku od dvije godine biti upućeno prema Ministarstvu graditeljstva, a trenutno je zaprimljeno tek 150-ak za obnovu. Vanđelić je pozvao građane da se konzultiraju s Ministarstvom graditeljstva te pohvalio Pravni fakultet koji je ponudio pravnu pomoć prilikom ispunjavanja relativno kompleksnog i zahtjevnog pravnog okvira jer je, ističe, u pitanju velik novac.
Kad Ministarstvo graditeljstva donese odluku, očekujem već idući tjedan, nakon toga ćemo početi ugovarati projektante i operativne koordinatore, najavio je.
Poručio je i kako vlasnici imaju obavezu započinjanja radova uklanjanja opasnih dijelova građevine, a tu istu obavezu ima i država.
Odgovarajući na novinarski upit rekao je kako još nemaju procjenu koliku je novu štetu u Zagrebu izazvao sinoćnji potres.
U vezi s rušenjem konstrukcije teške 150 tona na vrhu zgrade u zagrebačkoj Vukovarskoj ulici, Vanđelić je rekao kako je na potrganim stupovima te da je pitanje može li se vratiti u prvobitno stanje kao i da statičari to trebaju procijeniti, no da svakako treba ograditi prostor ispred zgrade.
Što bi bilo da se to dogodilo u Zagrebu?
Podsjetio je kako Zakon o vlasništvu definira da od vlasnika sve mora krenuti i da se ne može očekivati da Fond, Ministarstvo ili bilo tko može znati za svaki element na bilo kojoj zgradi koji ugrožava nekoga drugoga. Vatrogasci su napravili čudo u Zagrebu, skinuli hrpu dimnjaka i nestabilnih elemenata sa zgrada, no uklanjanje toga elementa od 150 tona nije njihov posao, smatra Vanđelić.
Vanđelića su upitali i što bi se dogodilo da potres od 6,3 pogodi Zagreb?
"To bi bilo tragično, jer zgrade u centru Zagreba nisu ni približno namijenjene za takva horizontalna gibanja."
