U tijeku je Mjesec posvojenja, a povodom toga u Zagrebu će se 6. studenog održati stručni skup "I ja želim obitelj". Skup će se održati u, kako navode, "trenutku prijelomnom za djecu bez roditeljske skrbi". U Hrvatskoj je, navode dalje, došlo do drastičnog pada posvojenja.
"Država ne čini ništa kako bi se stanje promijenilo. Posebno je ugrožena budućnost djece koja teže pronalaze obitelj. To su djeca romske nacionalne manjine, djeca starija od osam godina, djeca sa zdravstvenim i razvojnim poteškoćama te djeca iz višečlanih obitelji.
Kako bi se javnost osvijestila o ovom problemu, na društvenim je mrežama Adopta, udruga za potporu posvajanju, pokrenula niz aktivnosti povezanih oznakom #HoćuBitiNečijeSunce", izvijestila je udruga Adopta u svom priopćenju. Naime, još u svibnju ove godine članica je upravnog odbora Adopte, Diana Topčić Rosenberg navela potencijalno rješenje:
"Postupci oduzimanja roditeljskih prava za djecu koja se ne mogu vratiti u svoje biološke obitelji trebaju se ubrzati. Za svako se dijete koje nakon tri mjeseca nije pronašlo roditelja trebaju se objaviti profili i omogućiti potencijalnim posvojiteljima da vide koja su to djeca."
Povodom ovog priopćenja, ali i stava udruge kako država ne čini ništa za promjenu stanju, odlučili smo iznijeti slučajeve posvojenja koji su nailazili na apsurdne prepreke.
Komplicirane procedure
Dugotrajan put do posvojenja i komplicirana procedura najveće su prepreke s kojima se susreću svi oni koji žele posvojiti dijete. Udruge godinama upozoravaju da bi sustav trebao biti učinkovitiji te da bi se svakom djetetu koje ima uvjete za posvojenje trebali aktivno tražiti posvojitelji. Samo u svibnju 2018. godine procjena je bila da 167 djece ima ispunjene pretpostavke za posvojenje, ali su iz Ministarstva tada kazali da su mnoga djeca s te liste teško posvojiva. S obzirom na to da se najčešće radi o djeci koja su pripadnici nacionalnih manjica ili imaju zdravstvene poteškoće, iz Ministarstva su najavili nove kriterije kod odabira potencijalnih posvojitelja.
Udruga Adopta u lipnju je uputila Saborskom odboru za zdravstvo i socijalnu politiku prijedloge za unaprjeđenje brige za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, tzv. djecu iz sustava. Ujedno su zatražili da se po hitnoj proceduri djeci posvojenjoj prije 2015. godine omogući promjena OIB-a. Bilo je mnogo slučajeva gdje je izlaganje osobnih podataka javnosti samo štetilo djeci te omogućavalo biološkim roditeljima kojima su djeca oduzeta da ih pronađu.
Jedna od priča svodi se na dugotrajan postupak. Tako nam je ljetos jedna mlada žena, kojoj zbog zaštite privatnosti ne otkrivamo identitet, otkrila kako je punu godinu dana prikupljala samo papire. Otkrila je da su ona i suprug tri mjeseca išli u Adoptinu školu za posvajatelja te da su nakon toga čekali papir na kojemu piše da su potencijali posvajatelji. Odonda su čekali još nekoliko mjeseci da saznaju hoće li uopće posvojiti.
Prošle godine iz Nazorove usvojeno samo jedno dijete
S druge strane apsurdna je i činjenica koliko potencijalnih posvajatelja ima u Hrvatskoj. U ožujku ove godine bilo je više od 700 posvojitelja, a umjesto da se loša statistika samo smanjuje, situacija je samo gora. Primjerice, lani je iz najvećeg doma za nezbrinutu djecu Nazorove u Zagrebu posvojeno samo jedno dijete.
Činjenicu da se zakoni ponekad propisuju samo kako bi se propisali dokazuje stavka u Obiteljskom zakonu koja ne propisuje gornju granicu za posvajanje. Tako je jedan par (56 i 71 godina) predao zahtjev za posvojenje, nadajući se da će ipak postati roditelji. Gospođi su rekli da je za baku, a ne za majku, ali su im svejedno javili da mogu posvojiti. Zanimljivo, djetetu nije bilo ni traga ni glasa. Gospođa je neprestano zvala, pisala Centrima za socijalni rad u cijeloj Hrvatskoj i svi su im odgovarali isto: "Nemamo djece za posvojenje. Ne trebate se više javljati, imamo vas u evidenciji".
Nepovjerljivost prema takvim odgovorima sasvim je logična stvar. Naime, prema podacima dječje pravobraniteljice u 2017. godini sveukupno se u ustanovama za skrb o djeci bez odgovarajuće roditeljske skrbi nalazilo 756 djece, od toga je bilo 120 djece mlađe od sedam godina. U toj se trakavici dogodilo da je u protekloj godini iz dječjeg doma u Nazorovoj posvojeno tek jedno dijete, što je protivno svim dobrim praksama.
Homoseksualni parovi nepoželjni roditelji?
U srpnju 2018. godine izvijestili smo i o slučaju homoseksualnog para koji je dobio odbijenicu za posvanjanje djeteta, iako imaju na to zakonsko pravo. Naime, isti par odlučio je tužiti Republiku Hrvatsku jer im je Centar za socijalnu skrb uskratio pravo da pokušaju udomiti dijete, što je u potpunoj suprotnosti s pravnim normativimna kojima se rukovodi naše zakonodavstvo.
"Sve osobe moraju imati pravo na pristup postupku, a svako drugačije ponašanje i onemogućavanje udomiteljstva ili posvajanja smatra se diskriminacijom", rekla je tad njihova odvjetnica Sanja Bezbradica Jelavić. Iz Dugine obitelji upozorili su kako to nije bio prvi takav slučaj te da su dosad bila već tri takva slučaja. Sva su odbijenja bila temeljena na "životnom partnerstvu".
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku donijelo je plan potaknuti građane da što više udomljavaju djecu bez odgovarajuće skrbi, a pritom su u nekoliko navrata dokazali da svi građani nisu jednaki u očima tog Ministarstva.
