Predsjednik Vlade AndrejPlenković i predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti ZvonkoKusić pompozno su u srijedu u Banskim dvorima predstavili 'Dokument dijaloga', preporuke Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima. Dokument od 30 stranica plod je jednogodišnjeg rada povjerenstva u kojem je sudjelovalo 20-ak akademika, pravnika, povjesničara i stručnjaka iz drugih područja, no radi se i o dokumentu koji nikoga ni na što ne obvezuje.
Jasno je da su Plenković i Kusić, inače predsjednik povjerenstva, na predstavljanju bili jako ponosni i zadovoljni dokumentom, no hrvatska javnost ga je dočekala 'na nož'. I s lijevog i s desnog političkog spektra stižu brojne kritike na ove preporuke, a čak je i Plenkovićev koalicijski partner MiloradPupovac poručio da bi bilo 'bolje da nisu napravili ništa nego ovo'.
Na tom je tragu i hrvatski povjesničar HrvojeKlasić koji nam u razgovoru kaže da čak nije niti razočaran jer od rada Vijeća ništa nije ni očekivao. Inače, Klasić je bio pozvan u povjerenstvo, ali ponajviše zbog toga je to i odbio. Ipak, jedna stvar s jučerašnjeg predstavljanja ga je razočarala.
Dokument nisu bazirali na istraživačkom radu
"Iz riječi predsjednika HAZU-a i predsjednika tog Vijeća ispada zamalo da su oni napravili nekakav pionirski pothvat, da su prvi put o toj temi raspravljali stručnjaci različitih svjetonazora, različitih struka, što je od nekoga tko je na čelu HAZU-a u najmanju ruku smiješno. Naime, mi povjesničari, a i pripadnici drugih struka, već 20-ak godina se okupljamo na različitim konferencijama, kongresima, surađujemo u međunarodnim projektima u kojima se nalaze ljudi koji imaju potpuno različite svjetonazore i na tim konferencijama i u okviru tih projekata proizvodimo stotine, vjerojatno i tisuće stranica dokumenata koji su mogli poslužiti u suočavanju s prošlošću. Ako uzmete to u obzir i onda dokument od 30 stranica koje je ovo povjerenstvo proizvelo u godinu dana, onda stvarno ne znam što je trebala biti svrha, ali čini mi se da je ono što su napravili za nas znanstvenike potpuno irelevantno", poručuje Klasić.
Vlada RH
Profesor Filozofskog fakulteta ističe i kako se rad povjerenstva nije bazirao ni na kakvom istraživačkom radu, već je to skup notornih činjenica poznat većini ljudi koji su zainteresirani za tematiku. Skandaloznim Klasić smatra da je u ovim preporukama zapravo rečeno da se ustavni i zakonski propisi odnose i na ustaše.
"Još jednom se potvrdila činjenica da u Hrvatskoj nema dvojbi je li nešto ustaško ili nije ustaško, samo je s vremena na vrijeme pitanje smeta li javnosti, posebno političarima, što je nešto ustaško. Tako je i iz ovoga vidljivo pozivanje na postojeće ustavne i zakonske propise koji postoje već 28 godina. Samo je sada rečeno da se to odnosi i na ustaše, što je skandalozno. Znači li to da mi do danas nismo bili svjesni da ustaštvo i veličanje ustaške ideje potpada pod ove kategorije koje su navedene i u kaznenom zakonu i u Ustavu?", pita se Klasić u razgovoru za Net.hr.
Ustavna stručnjakinja SanjaBarić nazvala je ovaj dokument draguljem humanosti s čime se Klasić donekle i slaže, ali i poručuje: "Ali, kao povjesničar moram reći da svakako nije dragulj stručnosti. Podsjetio bih da su ustavni stručnjaci širom svijeta Staljinov ustav iz 1936. godine proglasili draguljem demokratičnosti pa se pokazalo koliko se teorija razlikovala od prakse u SSSR-u nakon donošenja tog ustava. Poznavajući nevjerojatnu mogućnost Hrvata da teorija i praksa često budu dijametralno suprotne, bojim se da bi i ovaj dragulj mogao završiti kao Staljinov ustav iz 1936.".
Unosi se dodatna zbrka
Uvjeren je da se ovim dokumentom unosi dodatna zbrka s mogućnostima da se neke protuustavne kategorije ipak toleriraju. No, primijetio je još nešto.
"S ovim dokumentom je na mala vrata ušla mogućnost da se i komunističke simbole po uvjerenju pravosudnih tijela isto procijeni kao moguće kršenje ili narušavanje tolerancije, suživota i svega ostaloga. I u jednom i u drugom slučaju se bojim tih iznimaka i tih procjena jer vidjeli smo da u hrvatskom društvu generalno, ali i među sucima, policijom, intelektualcima, postoje dijametralno suprotni načini procjenjivanja određenih situacija", kaže povjesničar.
Povjesničar Hrvoje Klasić
Klasić je uputio poziv svekolikoj hrvatskoj javnosti. "U cijeloj priči oko ovih simbola je najmanje bitno hoćemo li se mi složiti oko nekog događaja u prošlosti. Međutim, ja bih pozvao javnost da malo pogleda i da se prisjeti kako izgledaju okupljanja, kako izgledaju poruke, kakve se pjesme pjevaju, kako izgledaju općenito sudionici skupova koji se održavaju pod, da tako kažemo, lijevim simbolima, a neka onda usporede kako izgledaju okupljanja, kako izgledaju poruke, kako izgledaju postupci onih koji se okupljaju pod ustaškim simbolima", kaže povjesničar i otkriva nam da je 90 posto anonimnih i prijetećih pisama koje dobiva potpisano sa 'Za dom spremni'.
Poantu ne vidi u suočavanju s prošlošću, već u suočavanju s našom budućnošću. "Ti ljudi nisu iz prošlosti, to su ljudi koji žive oko nas", upozorava Klasić.
Ideološki jaz neće se smanjiti, naprotiv
Hoće li ove preporuke završiti u Saboru u vidu nekakvog zakonskog rješenja teško je vjerovati, a Klasić je ipak uvjeren da se ovim Vijećem premijer Plenković poslužio kako bi kupio prijeko potreban mir. "Kada su se pitanja o prošlosti adresirala premijeru, on je mogao reći: 'Nemojte mene pitati, imate tijelo u kojem sjede akademici, doktori znanosti, prava, povijesti, pa pitajte njih'. Sada je dobio nešto, ali po meni je to neupotrebljivo u smislu nekog jasnog stava s kojim u javnosti može davati neka svoja tumačenja. Zapravo, nitko ne može biti posebno zadovoljan ovime", kaže Klasić.
Najveći problem Klasić vidi u tome što nije riješeno ono zbog čega se uopće krenulo u ovu priču. Produbljivanje ideološkog jaza po pitanju prošlosti neće se smanjiti, naprotiv.
"Mislim da će tek sada doći do velikih problema upravo zbog graničnih situacija koje će ovisiti o nečijoj procjeni", kaže Klasić i poentira za kraj:
"Jadno je društvo koje 2018. godine mora izrijekom reći da dizanje fašističkog pozdrava i veličanje AntePavelića, a negiranje Jasenovca je nešto što bi trebalo biti protuzakonito. Ako smo mi 2018. morali izrijekom napraviti ono što su Nijemci napravili 1945., onda stvarno ovo društvo ima mnogo većih problema nego što osjećam i mislim".
