Velimir Šonje, poznati ekonomski analitičar, direktor Arhivanalitike te urednik portala Ekonomski lab je u intervjuu za RTL komentirao Vladine mjere za spas gospodarstva. K tome, Šonje je naveo i kakve izglede ima domaće gospodarstvo i pokušao odgovoriti na pitanje tko će to sve na kraju platiti. Prvom paketu mjera ekonomist je dao uvjetnu ocjenu, no drugi paket je ocijenio nešto boljim.
06.06.2019., Zagreb - Konferencija za novinare HUP Skor - predstavljanje najnovijih rezultata alata za mjerenje napretka, odnosno rezultata reformi u 13 podrucja kljucnih za bolje poslovanje u Hrvatskoj u usporedbi s zemljama EU 10. Velimir Sonje, direktor Arhivanalitike. Photo: Igor Kralj/PIXSELL
"Dao sam uvjetnu ocjenu jer u prvom paketu nije bilo nikakvih mjera oko doprinosa, već su se oni samo odgađali. Sada je to korigirano i ne samo da je povećan iznos neto plaće koji će financirati država s 3250 kuna na 4000, nego se i socijalni doprinosi neće odgađati nego otpisati budući da je to jedino logično. Ako ti ljudi ne rade ili rade vrlo malo i ne stvaraju vrijednosti, iz koje ćete vrijednosti isplatiti doprinose? Jer vrijednosti nema. Međutim i dalje nije jasno odakle će se ogroman fiskalni deficit proračuna namiriti.
Nije bilo rebalansa i ne znamo kako se cijeli taj paket mjera kani financirati odnosno hoće li će se nekim uštedama na rashodovnoj strani otvoriti prostor zbog čega će se država morati manje zadužiti. Generalno smo čuli od premijera i ministra da se ide u uštede, ali ne zna se kada, tko i koliko. U ovom času to je velika nepoznanica", komentirao je Šonje za RTL.
Optimistična varijanta za hrvatsko gospodarstvo
Kada je u pitanju prognoziranje scenarija, Velimir Šonje smatra da je bilo kakvo igranje brojkama i prognozama neozbiljno jer bi se stvorio lažni dojam pouzdanosti. Ističe da u ovom trenutku gospodarstvo i ostalo ovisi o epidemiji i odlukama epidemiologa.
24.03.2020., Zagreb - Konferencija za medije o Vladinim gospodarskim mjerama zbog krize izazvane koronavirusom. Ministar gospodarstva, poduzenitsva i obrta Darko Horvat, ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Marko Pavic, predsjednik Vlade Andrej Plenkovic, ministrica poljoprivrede Marija Vuckovic, ministar financija Zdravko Maric. Photo: Damir Sencar/HINA/POOL/PIXSELL
"Ne znamo kraj i nitko ozbiljan ne može dati relevantnu prognozu. Ovisno o trajanju krize, stope pada BDP-a mogu se razlikovati i do 10 postotnih bodova. U najboljem scenariju koji pretpostavlja normalizaciju u toku travnja imali bismo u drugom kvartalu kritičan pad gospodarske aktivnosti između 10 i 20 posto, i ukupan pad BDP-a oko 5 posto. No to je vrlo optimistična varijanta i ne bih se previše igrao s brojkama jer bih sada mogao reći i kako užasno izgleda jedna pesimistična varijanta, no suzdržat ću se od toga", rekao je poznati ekonomist za RTL.
Odakle stiže novac za mjere?
Osim što nije jasno odakle će stići novac za mjere, Šonje ističe da nije jasno niti o kojoj svoti je riječ. Navodi da se spominju cifre od 40, 50, 75 milijardi kuna.
07.11.17., Osijek - Novac, kune i euri.
"Bazen domaćih sredstva postoji, HNB je počeo podržavati domaće tržište obveznica i siguran sam da će to činiti još neko vrijeme jer ima financijske kapacitete. Postoji potencijalna potražnja za državnim obveznicama od banaka, mirovinskih fondova i osiguravajućih društva. Taj bazen novca postoji, ali je limitiran bude li kriza trajala dulje. Stoga mislim da se bez međunarodnih financijskih institucija i nekih dodatnih aranžmana s EU odnosno Europskom komisijom neće moći dugo održavati ovakva situacija. Svakako treba razgovarati s MMF-om, u ovom trenutku 90 država traži aranžman s tom institucijom. Korištenje sredstava Europske komisije iz koje već dolazi 238 milijuna eura temeljem sredstava predfinanciranja programa iz EU fondova trebalo bi se povećati, no to ne ovisi samo o nama, a ovo dosad je kap u moru koja će biti potrebna hrvatskom proračunu", objašnjava ekonomist.
'Ovo je nakon Drugog svjetskog rata najveći kratkotrajni globalni šok'
Da se korona-kriza ne može usporediti niti s jednom drugom krizom ranije smatra i ovaj ekonomski analitičar. Zato navodi da gospodarstvo nije nikada bilo zamrznuto na nekoliko tjedana.
"Mi smo tijekom Domovinskog rata imali pad gospodarske aktivnosti od 40 posto, ali se on dogodio kroz tri godine. Sada igramo na nadu da će ovo iznenadno potezanje ručne kočnice trajati kratko, ali imajmo na umu da epidemiolozi za sada drže sve konce u svojim rukama. Naš je moralni i politički izbor takav da smo kompletan društveni život stavili u ruke epidemiologa. Svi to prihvaćamo, uglavnom podržavamo i zbog toga ekonomisti u ovom trenutku nemaju, da tako kažem, pravo glasa", kazao je.
Situaciju s koronavirusom iz minute u minutu u Hrvatskoj i svijetu možete pratiti OVDJE.
