Četrnaest mjeseci nakon donošenja lex Agrokora, nakon dviju dramatičnih ostavki, prvog izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka i potpredsjednice Vlade Martine Dalić, radi načina na koji je lex Agrokor stvaran i načina na koji su angažirani savjetnici izvanredne uprave, drugi izvanredni povjerenik, Fabris Peruško objavio je da je sve spremno za postizanje nagodbe, da su dogovori s vjerovnicima postignuti.
"Pred nama je posao u kojem dogovore treba pretvoriti u pravno provediva rješenja. Izvanredna uprava i savjetnici sada rade na konačnom tekstu prijedloga nagodbe kako bismo ga čim prije mogli dati na suglasnost Privremenom vjerovničkom vijeću. Možemo sa sigurnošću reći da imamo zakonski potrebnu dvotrećinsku potporu. Mogu se stilski izraziti: Vlak s nagodbom je napustio stanicu", kazao je Peruško.
Doduše, i Peruško priznaje da nije još sve sa svima dogovoreno. Kaže da "na putu prema izglasavanju nagodbe stoje tri kompanije: Agram, Alca te Adris", ali već danas se govori da će dogovor s Agramom biti postignut. Pojednostavljeno rečeno, ako je Agram kapitulirao, onda ostale mogu pritiskati i nakon glasanja o nagodbi.
Što će reći Trgovački sud?
Formalno-pravno na putu je i Trgovački sud, no, u sve je više onih koji smatraju da je Trgovački sud nepovratno smekšan nakon odluke Ustavnog suda, da tu ne treba očekivati bilo kakve prepreke, mada ima pravnika koji smatraju da ne bi sve trebalo teći tako glatko. Prvo, hoće li Trgovački sud imateljima obveznica ipak priznati pravo glasa iako je Adris osporio njihova potraživanja i sporiti će se s njima u parnici? Sud ima mogućnost priznati, ali mora imati dobar razlog za opravdanje.
Drugo, kako će izgledati glasanje o nagodbi?
Fabris Peruško je vrlo značajno naglašavao da ima dvotrećinsku potporu pa se može pretpostaviti da on gura u smjeru "masovnog" glasanja, da glasaju svi na jednom ročištu. Ali, to nije prema zakonu, lex Agrokoru. Zakon izričito kaže da se takvo glasanje, tzv. masovno glasanje, izvodi samo iznimno, te traži da se vjerovnici za potrebe glasanja podijele u skupine po pravnom statusu i poslovnom interesu.
Glasanje kakvo predlaže Peruško nije po zakonu
Svaka skupina bi trebala glasati zasebno, te skupina prihvaća nagodbu ako je većina iznosa tražbina unutar te skupine za nagodbu. Nagodba je izglasana ako je podrži većina vjerovnika imenom i prezimenom i ako sve skupine podrže nagodbu. Dakle, ako jedna skupina ne podrži nagodbu, nagodba nije prihvaćena. Tek tada Sud mora odlučiti hoće li dopustiti preglasavanje, i tek ako Sud iz iznimno važnog poslovnog razloga odobri preglasavanje, može se ići s dvije trećine vjerovnika.
Činjenica da Peruško sada naglašava "dvotrećinsku većinu" mogla bi biti pokazatelj da on već sada računa na poprečicu, na presijecanje procedure. A ako je doista tako, biti će to još jedan znak posrnuća hrvatskog pravosudnog sustava.
Dr. Luka Brkić, profesor političke ekonomije na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, na pitanje smatra li da će proces doista ići tako glatko i brzo kako najavljuje izvanredni povjerenik, odgovara: "Da, previše je faktora tu uključeno, i politički pritisak je takav da se može očekivati da će se poduzeti sve da nagodba bude izgurana do roka."
Na kraju bi mogli platiti porezni obveznici
"Da se nadovežem na metaforu gospodina Peruška. Vlak je krenuo s kolodvora, ali ne znamo gdje će završiti, može završiti i na slijepom kolosijeku. Ili na nekom drugom kolodvoru, gdje će se svi iskrcati ozarenih lica. No, teško je vjerovati da će svi biti zadovoljni. Dapače. Dakle, nagodba će zbog svih mogućih pritisaka biti postignuta, ali teško će se to moći nazvati pravednom nagodbom. Ostaju svi rizici od "repova", sudskih procesa koji bi mogli završiti na teret poreznih obveznika Hrvatske", kaže Brkić.
Prema dostupnim podacima u sadašnjoj strukturi vjerovnika s kojima se razgovara o nagodbi dominiraju ruske banke: 40 do 48% Sberbank i VTB, 20 do 25 % imatelji obveznica, od čega 10 do 12% imatelji obveznica koje zastupa američki fond Knighthead Capital, 8 do 12% domaće banke, 5 do 8% dobavljači i neke domaće tvrtke poput Adrisa.
Profesor Luka Brkić
Ruse i Amerikance zanima samo prodaja
Na pitanje kako komentira tu strukturu, posebno dominaciju ruskih banaka i Knightheada, prof. Brkić odgovara: "Postoji tip argumentacije u kojoj se naglašava da je samo važno da subjekt funkcionira, da zapošljava, a da nije važno tko je vlasnik. Kod Agrokora ne možemo ići samo na tu argumentaciju. Nije nevažno u čijim je rukama Agrokor. Važno je je li netko zainteresiran za razvoj prehrambenog sektora ili poljoprivrednog – jer pojedine tvrtke u Agrokoru imaju dosta zemljišta u koncesiji itd.
Može se postaviti i pitanje što je sa svim subvencijama koje je hrvatska država davala povezanim društvima u Agrokoru. Ni ruske banke niti američki fondovi po svojoj bazičnoj djelatnosti sigurno nisu zainteresirani za širenje proizvodnje ili zadržavanje postojeće zaposlenosti ili daljnje zapošljavanje. Dakle, možemo pretpostaviti da njih prije svega, u nekoj daljnjoj perspektivi – zanima prodaja."
Je li ova dominacija ruskih banaka i američkog fonda u nagodbi zapravo pokazatelj da se cijeli proces odmakao od temeljne ideje lex Agrokora? Tvrdilo se naime da je njegova zadaća restrukturiranje tvrtke, očuvanje radnih mjesta itd.
'Crony kapitalizam smo imali i zadržali ga'
"Politička ekonomija ove zemlje se zapravo zrcali u lex Agrokoru. Rješavanje krize nastale u Agrokoru rješavalo se na način kako je kriza nastajala. To je problem. Lex Agrokor je bio samo jedan instrument u crony kapitalizmu, a ne sredstvo da se prekine s razornom praksom koja je štetila hrvatskoj ekonomiji. Jer ako se doista mislilo na očuvanje proizvodnje ili zaštitu radnih mjesta moglo se koristiti zakonska rješenja koja su postojala, ili ih doraditi.
Svi ti mehanizmi postojali su i u stečajnom zakonu, ali očito ih se nije htjelo primijeniti. Išlo se na rješavanje preko koljena, pristupom koji se koristio u nastajanju mnogih hrvatskih kompanije. Crony kapitalizam smo imali i zadržali ga. Sada u Agrokoru imamo samo drugačiju vlasničku strukturu i doista se možemo pitati: koji je uopće bio smisao lex Agrokora? Gdje je briga za proizvodnju i radna mjesta?", naglašava Brkić.
'Ne vjerujem da ćemo imati zdraviji Agrokor'
Što prof. Brkić misli, kakav ćemo Agrokor imati za godinu dana? Smatra li da će ruske banke i Knighhead ići u brzu prodaju svojih udjela?
"Teško je govoriti precizno, ali to su veliki sustavi u uvjeren sam da oni već sada imaju projekcije svojih postupanja. Ne vjerujem da ćemo imati zdraviji, ozbiljno restrukturiran Agrokor."
