Park tamnog neba Vrani kamen kod Daruvara, zahvaljujući radu Astronomskog društva Kumova slama, postao je prvi hrvatski Međunarodni park tamnog neba u najvišoj, zlatnoj kategoriji čime je dobio i priznanje UNESCO-a što znači da je daruvarski park područje s vrlo malo ili nimalo svjetlosnog onečišćenja i kao takvo vrlo pogodno za promatranje noćnog neba, nebeskih tijela i astronomskih pojava.
- Jedinstveno mjesto i nova turistička atrakcija: Hrvatska dobila prvi park tamnog neba, znate li što je to?
- Adam, zaljubljeni ginko, mogao bi proslaviti Hrvatsku u Europi: 'Otkrit ću vam jednu tajnu. Nisam sam'
Područje parka Vrani kamen, koje se nalazi na planini Papuk Međunarodnim parkom tamnog neba proglasila je Međunarodna organizacija tamnog neba (International Dark-Sky Association - IDA), čija je zadaća očuvati i zaštititi noćni okoliš i baštinu noćnog neba putem kvalitetnih osvjetljenja eksterijera, s ciljem očuvanja prirodnog blaga i velikog potencijala nezagađenog noćnog krajolika i gotovo netaknute prirode.
Međunarodna oznaka Park tamnog neba promiče edukaciju temeljenu na znanosti i astronomiji, istovremeno poboljšavajući energetsku učinkovitost i smanjivanje troškova kroz poboljšanje javne rasvjete, što zauzvrat stvara ekonomske mogućnosti za razvoj astroturizma.
Park bogate flore i faune proteže se na površini od 8000 hektara zapadnog dijela planine Papuk. Većim dijelom njime upravljaju Hrvatske šume, dok je područje Petrovog vrha pod upravom grada Daruvara. S obzirom na to da je očuvan od nepotrebnog svjetlosnog onečišćenja na tom se području aktivno vrše promatranja i fotografiranja noćnog neba i svemirskih objekata.
"To je drugi park u Hrvatskoj s takvom oznakom, a u svijetu ih ima nešto više od stotinu. Radi se o području iznimne kvalitete prirodnog noćnog zvjezdanog neba bez svjetlosnog onečišćenja, koje je zaštićeno za potrebe znanstvenih, astronomskih i drugih aktivnosti", kazala je voditeljica projekta Dunja Županić, članica Astronomskog društva Kumova slama.
Jedan od ciljeva certificiranja područja je zaštititi ga od svjetlosnog onečišćenja. Ono se definira, pojasnila je Županić, kao suvišno rasipanje umjetne svjetlosti izvan područja koje se treba rasvijetliti: "Svjetlosno onečišćenje štetno je za biljke, životinje, ali i za ljude, jer prevelika izloženost umjetnom svjetlu utječe na proizvodnju melanina u tijelu, koji služi zaštiti od ultraljubičastih sunčevih zračenja".
Stoga će područje parka Vrani kamen u sljedećem razdoblju razviti brojne aktivnosti za građane, učenike i astronome te raditi na podizanju svijesti zaštite od svjetlosnog onečišćenja.
U Europi trenutno ima 15-ak međunarodnih parkova tamnog neba, a iako u Hrvatskoj kad je riječ o astroturizmu ima i tamnijih lokacija kao što su Lastovo, Lika i Velebit te na Cresu, Visu, Mljetu i Kornatima, one nisu tako dostupne kao Petrova gora i Vrani kamen.
Primjerice, Petrova gora nalazi se relativno blizu Zagrebu, a
opet na dovoljnoj udaljenosti da je utjecaj svjetlosnog
onečišćenja smanjen pa je, kao što smo već pisali, odlično
mjesto za edukacijske izlete i upoznavanje iz prve ruke s
najstarijom znanosti na svijetu – astronomijom. Astronomi amateri
iz Zagreba, ali i cijele Hrvatske, često dolaze na Petrovu goru
vršiti astronomska opažanja te snimati spektakularne
astrofotografije na popularnim 'star partyima', a svake se godine
u kolovozu organizirano promatraju ljetne zvijezde padalice znane
i kao 'Suze sv. Lovre'.
Procjenjuje se da više od 80 posto stanovništva Europe
više ne može vidjeti Mliječni put iz svog mjesta boravišta, a
Hrvatska je jedna od država s najvećim rastom svjetlosnog
onečišćenja u Europi, o čemu je pisao i Nature, te je
godišnja potrošnja električne energije za javnu rasvjetu po
stanovniku dvostruko veća nego u susjednoj Sloveniji.
Prema nedavnim mjerenjima, noćno nebo u Zagrebu je tri puta
svjetlije od Beča, a sjajnije je čak i od Hong Konga.
Nekontrolirano postavljanje javne rasvjete i pretjerani
intenziteti osvjetljenja koji rasipa svjetlost u nebo i okoliš
imaju dokazane kancerogene učinke za ljude. Svjetlosno
onečišćenje gradova prostire se više od stotinu kilometara u
okoliš, čime nanosi ogromnu štetu ekosustavu na velikim
udaljenostima.
O tome kako svjetlosno onečišćenje, primjerice, utječe na
krijesnice te inicijativi da Zagreb bude 'grad krijesnica',
možete se podsjetiti u ovim tekstovima:
