Devedeset udruga, tvrtki i inicijativa pozvale su u srijedu Vladu, Sisačko-moslavačku županiju i Stožer civilne zaštite na zelenu obnovu potresom pogođenih područja koja će biti dugoročno održiva, otporna na krize i katastrofe te po mjeri ljudi koji će tamo živjeti.
Voditeljica udruge IKS iz Petrinje Tamara Jovičić poručila je s konferencije za novinare da sadašnji trenutak predstavlja jedinstvenu priliku za obnovu prema boljem životu na Baniji.
Apelom, kazala je, traže sve ono što poslijeratna obnova nije postigla, dodajući kako je jedini način za opstanak sustavna revitalizacija koja će osigurati radna mjesta i razlog za ostanak mladih. "U suprotnom će to područje biti sablasno, područje duhova", upozorila je.
'Potrebno je ulagati u razvoj lokalnih resursa, znanja i kapaciteta'
Udruge se zalažu da vodeća načela pri obnovi i ulaganjima u infrastrukturu budu poticanje energetske učinkovitosti, korištenje lokalno dostupnih obnovljivih izvora energije te doprinos borbi protiv energetskog siromaštva.
Daniel Rodik iz Društva za oblikovanje održivog razvoja smatra da pri obnovi, umjesto ulaganja koja će ovisiti isključivo o fosilnim gorivima treba koristiti i ulagati u dodatan razvoj lokalnih resursa, znanja i kapaciteta – ljudi, tehnike i tehnologija - ali tako da se oni razvijaju i koriste održivo, sukladno odrednicama Europskog zelenog plana.
Udruge smatraju također da je potrebno u što većoj mjeri ulagati u zelenu infrastrukturu, obnovu ekosustava i lokalna rješenja temeljena na prirodi koja mogu istovremeno osigurati otpornost na katastrofe te doprinijeti borbi protiv klimatskih promjena. Ivana Kordić iz udruge Tatavaka i volonterskog kolektiva SLOGA rekla je za zelenu obnovu da neće biti moguća bez građana pa se zauzela za jačanje ljudskih kapaciteta, prekvalifikacije i razvoj lokalnih radnih mjesta.
Udruge poručuju kako će održivu obnovu biti moguće postići ako se osigura dugoročno, sustavno i pametno ulaganje novca iz Fonda za obnovu i donacija, ali i Fonda za pravednu tranziciju, ekonomski oporavak te višegodišnjeg financijskog okvira EU.
Administrativnu proceduru nužno je pojednostaviti
Uz to, smatraju kriteriji dodjele sredstava za obnovu potresom pogođenih područja Sisačko-moslavačke, Karlovačke i Zagrebačke županije moraju biti pravedni, transparentni i socijalno uključivi, a nužno je pojednostaviti administrativnu proceduru i olakšati pristup dokumentima.
Inicijatori apela stavili su svoja stručna znanja na raspolaganje kako bi zajedno radili na obnovi koja je pravedna, održiva, uključiva te u isto vrijeme dobra za ljude, prirodu i klimu. "Želimo zajedno sa svim akterima sagledati dugoročnu perspektivu razvoja urbanih i ruralnih područja Banovine/Banije i kreirati viziju dobrog i boljeg života temeljenu na lokalno dostupnim resursima, znanjima, povijesnom, kulturnom i tehničkom nasljeđu lokalnih zajednica i ljudi koji čine život na tom području sada i u budućim generacijama”, zaključila je Paula Raužan iz Agencije lokalne demokracije Sisak.
Pojedinačnim točkama apela traže uz ostalo gradnju po standardu nulte ili vrlo niske potrošnja energije uz korištenje lokalno dostupnih obnovljivih izvora energije, korištenje lokalnih resursa, materijala i tvrtki te održivo kružno gospodarenje otpadom, primjerice ponovnu uporabu i recikliranje otpada nastalog za vrijeme i nakon potresa.
Apel su formirali Zelena akcija, Društvo za oblikovanje održivog razvoja, Institut za političku ekologiju, Greenpeace u Hrvatskoj, Terra Hub, Tatavaka, WWF Adrija, Brodsko ekološko društvo BED, Zelena energetska zadruga i Zaklada Solidarna te lokalne organizacije iz Sisačko-moslavačke županije: ALD Sisak, IKS Petrinja i EKS - Ekološko kulturna scena.