Oko 90 posto potresa događa se u dva uska pojasa: cirkumpacifičkom, koji se proteže obodom Tihog oceana, i mediteransko-transazijskom, zbog čega se gotovo cijelo područje Hrvatske odlikuje visokom seizmičkom aktivnošću.
Najveća moguća magnituda potresa u našoj zemlji procjenjuje se na oko 7,5 prema Richteru, i to za južni Jadran, gdje su i u prošlosti već pogodili razorni potresi. Primjerice, 1667. u Dubrovniku je potres magnitude 7,5 prema Richteru, odnio je živote nekoliko tisuća ljudi ubio nekoliko tisuće ljudi, piše Jutarnji list.
Ukontinentalnom dijelu Hrvatske seizmički je najaktivnije šire područje Medvednice. Procjenjuje se da će potres, koji će u budućnosti pogoditi Zagreb, biti 'blizanac' onoga magnitude 6,3 prema Richteru što je u travnju 2009. godine pogodio talijanski grad L’Aquilu.
Prema grubim procjenama, u zagrebačkom potresu moglo bi poginuti 3.000 ljudi, još stotinjak tisuća građana moglo bi biti ozlijeđeno, a oko 22 posto stambene površine bilo bi uništeno.
"Procjenjujemo da je najveća moguća magnituda potresa koji će pogoditi Zagreb oko 6,5 ili 6,6 prema Richteru. No, takvi se potresi događaju ekstremno rijetko. Realno je u Zagrebu računati s potresima magnitude 6,0 ili 6,2 i na takve potrese trebamo biti spremni", rekao je prof. Marijan Herak s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
Vezani članci:
arti-201101070454006 arti-201102110527006 arti-201012300068006 arti-201003100368006
