BIJES I ŽELJA ZA OSVETOM /

U zoru je krenuo napad iz zraka, s kopna i mora, a 11 dana kasnije - rat je bio gotov: Brzi pad 'Juge' iznenadio i Hitlera

U novoj epizodi serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić, povjesničar se osvrnuo na Travanjski rat u kojem je Kraljevina Jugoslavija potpisala bezuvjetnu kapitulaciju nakon samo 11 dana rata

4.4.2023.
13:55
VOYO logo
VOYO logo

Šestog travnja 1941. u ranu zoru iz zraka, s kopna i s mora napadnuta je Kraljevina Jugoslavija. U napadu su sudjelovali vojnici njemačke i talijanske armije, uz podršku njihovih saveznika u Mađarskoj i Bugarskoj. Odluka o napadu bila je više rezultat bijesa i želje za osvetom nego dobro promišljene i dugo planirane vojne kampanje.

Naime, nekoliko dana ranije, 27. ožujka u Beogradu je došlo do državnog udara motiviranog pristupanjem Jugoslavije Trojnom paktu, tj. političkom savezu s Njemačkom, Italijom i Japanom. Istoga dana informacija o udaru došla je do Adolfa Hitlera koji je taj čin doživio kao izdaju i odmah naredio napad na Jugoslaviju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U nekoliko dana slomili jugoslavenski otpor na gotovo svim bojištima

Oko 5 sati ujutro 6. travnja njemački avioni započinju sa zračnim napadima na vojna uzletišta širom Jugoslavije. U 6.30 započelo je bombardiranje Beograda koje će trajati sljedećih nekoliko dana i u kojem će život izgubiti više od dvije tisuće građana. Da je napad bio iznenađenje za sve, uključujući i samu vojsku, najbolje govori podatak da je general Dušan Simović, predsjednik vlade i načelnik Vrhovnog stožera vojske Jugoslavije, upravo za 6. travnja dogovorio svadbu svoje kćeri. Istovremeno s napadima njemačke avijacije krenuo je i napad njemačke kopnene vojske s teritorija Bugarske i Austrije, te talijanske avijacije na ciljeve u Dalmaciji, Hercegovini i Crnoj Gori.

Image
'Bolje grob nego rob' /

Ovaj događaj imao je ogromne posljedice za narode bivše države, zatekao je čak i svjetski slavnu ličnost: 'Jugoslavija je pronašla svoju dušu'

Image
'Bolje grob nego rob' /

Ovaj događaj imao je ogromne posljedice za narode bivše države, zatekao je čak i svjetski slavnu ličnost: 'Jugoslavija je pronašla svoju dušu'

U sljedećih nekoliko dana slomljen je jugoslavenski otpor na gotovo svim bojištima, od Makedonije do Slovenije. Već 12. travnja njemačka vojska ulazi u Beograd, kojega su odmah na početku tzv. Travanjskog rata napustili kralj Petar II. Karađorđević i članovi vlade predvođeni Dušanom Simovićem. Kralj i vlada povlačit će se prema Bosni, a zatim Crnoj Gori, te će se od 13. do 16 travnja s nikšićkog aerodroma evakuirati najprije u Grčku, zatim na Bliski istok, i konačno se smjestiti u Londonu. Dužnost zapovjednika vojske Simović prepušta generalu Kalafatoviću kojeg je zadužio i za potpisivanje primirja s predstavnicima njemačke i talijanske vojske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ovako brza pobjeda iznenadila je sve, čak i Hitlera

Međutim, Berlin i Rim nisu prihvaćali ništa osim bezuvjetne kapitulacije.

Taj čin u ime Kraljevine Jugoslavije naposljetku će 17. travnja 1941. potpisati bivši ministar vanjskih poslova Aleksandar Cincar – Marković i general Radivoje Janković. Tako kratkotrajan otpor jugoslavenske vojske bio je iznenađenje za sve.

Iako se najveća krivica često pripisuje hrvatskim oficirima i vojnicima od kojih su mnogi vrlo brzo prestali s pružanjem otpora, činjenica je da jačeg otpora nije bilo niti tamo gdje u vojnom sastavu nije bilo Hrvata, bilo kao oficira ili kao običnih vojnika. Brza i efikasna pobjeda njemačke vojske iznenadila je i samog Adolfa Hitlera koji se s posebnim vlakom preuređenim da funkcionira kao pokretni vojni štab smjestio u malom austrijskom mjestašcu Mönichkirchen. Ova lokacija izabrana je zbog obližnjeg tunela koji je Hitler namjeravao iskoristiti ukoliko bi došlo do zračnog protunapada jugoslavenske avijacije.

Već 10. travnja osnovana je NDH, a Jugoslavija raskomadana

Međutim, razvoj situacije na terenu vrlo je brzo pokazao da takav manevar neće biti potreban. Još za vrijeme trajanja Travanjskog rata krenula je okupacija i komadanje Jugoslavije. Na teritoriju Hrvatske i Bosne i Hercegovine već 10. travnja, voljom Hitlera i Mussolinija, osnovana je Nezavisna Država Hrvatska.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Teritorij Slovenije podijeljen je između Nijemaca, Talijana i Mađara. Najveći dio Srbije došao je pod vojnu upravu Njemačke, dok su sjeverni dio okupirali Mađari, a istočni Bugari. Osim nad Istrom i Dalmacijom, Talijani su dobili upravu nad Crnom Gorom, a preko svoje marionetske države Albanije i nad zapadnim dijelom Makedonije i Kosovom. Najveći dio Makedonije svom su državnom teritoriju pripojili Bugari.

Kraj Travanjskog rata, ali ne i kraj Drugog svjetskog rata

Kapitulacija jugoslavenske kraljevske vojske označila je kraj Travanjskog rata započetog 6. travnja, ali ne i kraj Drugog svjetskog rata na tlu Jugoslavije. Već u ljeto 1941. Jugoslavija će postati poprište oslobodilačkog i građanskog rata koji će trajati sve do svibnja 1945. U njemu će na jednoj strani biti jugoslavenski partizani, a na drugoj pripadnici njemačke i talijanske vojske, te njihovi saveznici hrvatski ustaše, srpski i crnogorski četnici, nedićevci, ljotićevci, albanski balisti, slovenski domobranci i ostali kolaboracionisti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sve nastavke serijala XX. stoljeće by Hrvoje Klasić pogledajte OVDJE.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
JARAK
NE PROPUSTI!
VOYO logo
Još iz rubrike
Image
VELIKI POPIS /

Trebate u kupovinu? Evo kako rade trgovine i pekarnice ovu nedjelju