Od kada je prije nekoliko tjedana zagrebačka bolnica Rebro najavila da će graditi spalionicu infektivnog otpada, stanovnici gradske četvrti Maksimir ne spavaju mirno. Najavljena spalionica digla je na noge dio stanovništva koji se usprotivio njezinoj izgradnji u gusto naseljenom području, odnosno u neposrednoj blizini škola, vrtića, obiteljskih kuća i parka.
Sve je krenulo potkraj prosinca kada je započela javna rasprava o Studiji utjecaja na okoliš spalionice medicinskog otpada u KBC-u Rebro. Informacije koje su dostupne u studiji navode kako će spalionica raditi 24 sata dnevno u tri smjene. Kapacitet obrade joj je 200 kilograma na sat ili 4,8 tona na dan, odnosno 1200 tona godišnje, dok toplinska snaga uređaja za loženje iznosi 1000 kilovata. Medicinski otpad u spalionici bi se termički obrađivao postupkom D10, a dobivena toplinska energija koristila bi se za potrebe bolničkog kompleksa Rebro.
U tekstu studije navodi se da će se obradom otpada na mjestu nastanka spriječiti rizici i mogućnost širenja infekcija i zaraze uslijed neplaniranih iznenadnih događaja kako u samom KBC-u Zagreb tako i pri transportu te manipulaciji otpadom. Navodi se da je odluka o izgradnji spalionice donesena kako bi se promijenila dosadašnja praksa zbrinjavanja medicinskog otpada u Hrvatskoj koji se predaje ovlaštenoj tvrtki te izvozi u slična postrojenja u inozemstvu. Dosadašnji način zbrinjavanja otpada predstavlja potencijalnu opasnost za okoliš te stvara velike troškove, a kako se ističe u studiji, nije ni u skladu s odredbama Zakona o gospodarenju otpadom.
No, stanovnici okolnog područja smatraju da izgradnja spalionice nikako nije dobra ideja, upozoravajući između ostalog na brojne studije koje su pokazale da spalionice uzrokuju zdravstvene probleme stanovnika koji žive u blizini, kao primjerice problema povezanih s dišnim putevima, karcinoma, smanjenja plodnosti i povećane incidencije pobačaja. Kako bi spriječili izgradnju spalionice oformili su i Građansku inicijativu "STOP spalionici Rebro KBC Zagreb", koja je pokrenula i peticiju protiv njezine izgradnje.
O problematici spalionice i potencijalnim štetnim učincima na zdravlje puno je u javnosti govorila mag. iur. Iva Dim, jedna od članica Građanske inicijative "Stop spalionici Rebro KBC Zagreb", koju smo zamolili da nam detaljnije pojasni što se sve skriva iza ovog štetnog projekta, kako tvrdi inicijativa.
"Ima više razloga zašto je predviđeni projekt spalionice loša ideja. Spalionica infektivnog otpada je najopasniji način obrade tog tipa otpada i potpuno neisplativa metoda zbrinjavanja jer troši više energije nego što se može iz nje izvući", kaže nam je Dim na početku razgovora.
Opasna mješavina materijala
"Termalna energija koja se citira kao velika ušteda je zapravo užasno mala količine za razliku koliko energije treba pokrenuti i održati pogon spalionice, a da ne pričamo o odvozu jedne trećine otpada u oblogu toksičnog pepela i šljaka. Lokacija je potpuno neadekvatna zbog bliskosti najranjivijoj skupini ljudi (djeca, stari, bolesni), upitne strukture položaja između dva zabilježena klizišta i geološkog položaja centra Zagreba između gorja i rijeke Save koja ne dopušta dovoljan protok zraka", kazala je.
Dodala je da sve studije neosporno ukazuju na štetnost za okoliš, a naprednije države odustaju od takvih modela zbrinjavanja infektivnog otpada. "Ova spalionica infektivnog otpada se proglašava inovativnom iako bolnice u Europi napuštaju praksu zadnjih 50 godina", ističe Iva Dim.
U svojim javnim istupima, Dim je često naglašavala da je tehnologija koja se predlaže za spalionicu zastarjela pa smo je zamolili da nam pojasni razliku između te tehnologije i novih, modernih tehnologija koje se koriste u svijetu. Kaže da se sama praksa spalionica u sklopu bolnica više ne primjenjuje u Europi zbog štetnosti na zdravlje, okoliš i radi ekonomske neisplativosti.
Konferencija za medije 'Stop spalionici na Rebru'
"Najveći problem pri infektivnom otpadu je da sadrži opasnu mješavinu materijala koji se ne mogu odvajati te se spaljuju materijali koji ispuštaju dioksine i druge opasne tvari u zrak, a koje filtri mogu samo smanjiti, ali ne spriječiti", pojašnjava.
Današnja praksa u bolnicama je, dodaje, dezinfekcija infektivnog otpada od čega se dobiva običan komunalni otpad, kroz metode poput autoklaviranja. "Pri dezinfekciji infektivnog otpada, sasvim se eliminira opasnosti tijekom prijevoza", kaže.
"Tehnologija predložena za spalionicu na Rebru se više ne primjenjuje u svijetu za opasni otpad zbog neisplativosti i velikih troškova u očuvanju i održavanju pogona, a samim time što u Hrvatskoj ne postoji nezavisni nadzor, nema garancije da će sigurnost i standardi biti očuvani", upozorava.
Na pitanje koje bi štetne učinke spalionica mogla imati za građane, a koje za okoliš, kaže da nezavisne studije pokazuju da dolazi do povećanja incidencije karcinoma i astme kod stanovnika u radijusu od nekoliko kilometara od spalionice. "Osim izravnog toksičnog djelovanja na pluća, induciraju oksidativni stres, upalu dišnih puteva, a mogu izazvati napad astme u onih koji su genetski predisponirani utjecaju oksidativnog stresa. Studije navode da čak i kod modernijih postrojenja dolazi do povećanih rizika zbog kumulativne izloženosti česticama dioksina, furana, teških metala i policikličkih aromatskih ugljikovodika, što su sve plinovi i tvari koje se ispuštaju izgaranjem, a pri povećanom riziku su osobito djeca", kaže Iva Dim, dodajući da može doći i do zagađenja voda, otpadnih voda, vegetacije i agrokultura toksičnim supstancijama tako da namirnice uzgojene ili proizvedene u okruženju spalionice ne mogu na europsko tržište zbog prevelike količine toksičnih supstancija.
Neodrživ projekt
Upitana smije li se uopće graditi spalionica otpada tako blizu privatnih kuća, Dim kaže da ne te da je "ovaj projekt dizajniran da bi izbjegao sve nacionalne i europske regulative".
Zbog svega toga je i oformljena građanska inicijativa čiji je cilj "zaštititi i ljude i okoliš od neodrživog projekta koji nas udaljuje od cirkularne ekonomije i ciljeva smanjenja štetnih emisija na koje smo se obavezali do 2030. godine".
"Okupili smo tim stručnjaka i građana kako bismo sudjelovali u demokratskom procesu u vezi studije o utjecaju na okoliš i javnoj raspravi kako bi se izveo što kvalitetnije projekt za dobrobit građane Grada Zagreba i okoliš", zaključila je Iva Dim u razgovoru za Net.hr.
Inače, danas se održava i javno izlaganje o studiji oko koje se već danima "lome koplja" u javnom prostoru. Građanska inicijativa zahtijevala je i da budu na na sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba koja je održana u četvrtak, 26. siječnja, a na kojoj je tema bio ovaj projekt, no kako su napisali na Facebooku, dobili su odbijenicu. Iz Skupštine su im kazali da zbog "prostornih uvjeta nisu u mogućnosti udovoljiti njihovu zahtjevu".
O izgradnji spalionice nedavno je upitan i gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji je lopticu prebacio na državnu razinu, poručivši da je to "državna bolnica pa bi oni trebali informirati javnost".
