10 godina kasnije – pročelja državnih institucija u Vukovaru pokazuju da država nikada nije uspjela provesti zakon o pravima nacionalnih manjima.
Po novom popisu broj Srba je manji pa na dvojezičnost više ni nemaju pravo.
"Mi u Vukovaru imamo čudnovate popise. Ima stanovništva koje nije tu", smatra Josip Grafita iz Vukovara.
Doista grad ima 4 tisuće manje stanovnika, broj Hrvata pao je za 1000, Srba za gotovo tri tisuće – i ima ih 29 posto. Koliko ljudi i koje nacionalnosti živi u Vukovaru kontroverza je još od 2000-te.
"Kada uzmemo 2001. znamo da je tada naštimano da Srba bude manje od 33 posto, mi mislimo da je jedini ispravan popis onaj iz 2011.", smatra Dejan Drakulić, vijećnik u gradskom Vijeću grada Vukovara
"Ja vjerujem da čak ni ovaj popis nije točan, da je Srba maksimalno 23-24 posto ako gledamo po djeci koja idu u škole", tvrdi Tomislav Josić. predsjednik Savjeta za branitelje grada Vukovara.
Dvojezičnost na državnim institucijama – pokušala je provesti Vlada Zorana Milanovića pa naišla na žestoki otpor.
Više se nije pokušavalo, godinama se čekao novi popis.
"Da li je to trebalo malo blaže, e o tome možemo razgovarati", smatra Arsen Bauk, ministar uprave 2011.-2016.
Od 2015. grad Vukovar jedno je pravo priznao - vukovarski vijećnici i građani mogli su gradske akte tražiti na manjinskom pismu. Iako je to odobrio - statut na ćirilici shvatio je kao provokaciju.
Ivan Penava nakon novih brojki najavljuje ukidanje tog prava - potvrđuju i njegovi saborski zastupnici.
"Ali da je 50% ne bi smjelo u Vukovaru biti ćirilica. U Vukovaru gdje je ubijeno 2717 ljudi, gdje su silovane žene, gdje je srušen kompletan grad, a nitko nije odgovarao. Jest pojedinačno. Prema tome razoriti jedan grad, napraviti takve zločine i ne biti kažnjen za to i još bi samo trebalo da se stavi ćirilica u Vukovar", poručuje Stipo Mlinarić Ćipe, saborski zastupnik.
Potpredsjednica vlade iz SDSS-a Vlade Anja Šimpraga apelira da se stečena prava ne ukidaju. I da bez obzira na brojnost Srbi imaju prava - kao što i talijanska zajednica ima u nekim istarskim gradovima.
"Kad bih ja bila gradonačelnica i postupala onako ljudski, stečena prava ne bih branila", poručuje Anja Šimpraga, potpredsjednica Vlade.
Može li Vlada na to utjecati - premijer će odgovarati kad se vrati iz Amerike. Pitali smo saborskog zastupnika.
"Zakon jasno i decidirano govori koja se prava provode, a koja ne, sva na koja Srbi imaju pravo provodit će se, na koja nemaju neće. Mislim da je svima u interesu stabilnost u gradu", poručuje Nikola Mažar, saborski zastupnik.
Srbi će i dalje imati pravo na obrazovanje na srpskom jeziku, u Vukovaru se provodi u tri osnovne škole. Djeca će i dalje ići u odvojene vrtiće.
Ostaje li građanima srpske nacionalnosti i pravo na dvojezične osobe iskaznice iz MUP-a nam cijeli dan nisu odgovorili.