Državni zavod za statistiku objavio je prve rezultate iz kojih smo doznali da je Hrvatska, osim što je izgubila gotovo deset posto stanovništva, postala još starija.
Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,27 posto, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45 posto.
Ove smo podatke prokomentirali s profesorom Anđelkom Akrapom, pročelnikom Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Profesor kaže kako su rezultati očekivani. "To je prirodno smanjenje stanovništva koje se događa od 1991. godine. Rezultati nisu ništa neočekivano, to su normalne promjene", govori.
Čini se kako je javnosti najzanimljiviji dio objavljenih rezultata nacionalnost i vjeroispovijest, no profesor govori kako bismo možda trebali prebaciti fokus na nešto drugo.
"Ono što se jasno vidi je naglašen pad mladih, a vrlo velik broj stanovnika u dobi starijih od 65 godina. To je problematično za ekonomski razvoj. Naime, to su ipak izdavanja", podsjeća Akrap.
I doista - valjalo bi fokus usmjeriti na starenje stanovništva. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, 1.642.551 je osiguranika (radnika, obrtnika, poljoprivrednika…) a 1.229.242 korisnika mirovina. Stavimo li to u omjer, na jednog osiguranika dolazi 1.34 radnika. To je zaista malo, posebno u odnosu na 1990. godinu kada je troje radnika uzdržavalo jednog umirovljenika.
No, nije problem jedino s mirovinama.
"To znači i smanjenje kapaciteta škola, reorganizaciju… Na sveučilištima je već sada ostalo više od 10 tisuća slobodnih mjesta", kaže Akrap.
Zanimalo nas je i kako se dobiveni podaci mogu koristiti u znanstvenim istraživanjima, odnosno jesu li dobiveni rezultati relevantni s obzirom na to da ih popisuju nestručne osobe.
"Odgovori na pitanja popisivača su ipak neki subjektivni izrazi građana. Toga su, oni koji te podatke koriste, vjerojatno svjesni", zaključuje profesor.
