Dramatičan pad stope procijepljenosti u susjednim zemljama prisilio je stručnjake za javno zdravstvo da se pripremaju za skoru epidemiju ospica pri čemu je službenik za imunizaciju u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) Dragan Janković za AFP rekao: "Rizik izbijanja epidemije ospica je visok... Uvoz virusa ospica samo je pitanje vremena."
A prema podacima WHO-a u susjednoj Crnoj Gori samo 23,8 posto dojenčadi cijepljeno je s obje doze cjepiva protiv ospica (podaci za 2020.).
U susjednoj Sjevernoj Makedoniji, 63 posto djece je cijepljeno prvom dozom cjepiva protiv ospica, zaušnjaka i rubeola (MMR), dok je u Srbiji cjepivo primilo 78 posto djece.
Provjerili smo kakvo je stanje u Hrvatskoj, kolika je opasnost za nas i kakva je to bolest, a dvojica naših sugovornika upozoravaju da je to virus koji je uvijek prisutan u populaciji i da je potrebna visoka procijepljenost da bi se spriječilo širenje bolesti i epidemija.
"Postoje neki dijelovi Hrvatske s relativno malom kolektivnom imunosti. A da se epidemija ne bi pojavila, imunost mora biti oko 95 posto", upozorio je imunolog dr. Zlatko Trobonjača.
Oboljeli zarazi do 18 zdravih ljudi
Kaže da se radi o vrlo zaraznoj bolesti te jedan oboljeli može zaraziti od 15 do 18 zdravih ljudi. "A to je jako puno i zato se ospice smatraju jednom od najzaraznijih bolesti koja se prenosi respiratornim putom", kaže dr. Trobonjača.
Inače, prije nekoliko godina ospice su se ozbiljnije proširile u nama susjednoj zemlji pa su se pojavljivali slučajevi bolesti i kod nas gdje smo u jednom trenutku imali čak epidemiju. Prema objavljenim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) u 2019. godini zabilježili smo 53 slučaja bolesti i to do datuma 8. studenog 2019.
Iako se u Hrvatskoj provodi redovito cijepljenje djece protiv ospica, dr. Trobonjača kaže da se iznenadio kada je ranije čuo podatke o niskoj procijepljenosti u Dubrovačko-neretvanskoj.
Provjerili smo, prema podacima HZJZ-a Dubrovačko-neretvanske županije u 2017. godini obuhvat cijepljenja djece protiv ospica, rubeole i zaušnjaka prvom dozom na razini Hrvatske bio je 89%, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji samo 55,8%.
Kasnije se to popravilo zahvaljujući intenzivnom radu epidemioloških službi te se procijepljenost podigla.
(Dino Stanin/Pixsell)
"Nakon niza poduzetih mjera, te epidemije ospica u 2018. g. došlo je do velikog povećanja broja cijepljene djece u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, tako da je primovakcinaciju primilo 91,4% djece u županiji, a revakcinaciju 95,4%. Također, u DNŽ se cijepio i veći broj djece koja nisu bila redovito cijepljena", stoji na stranicama dubrovačko-neretvanskog HZJZ-a.
A upravo je niska baza procijepljenosti, potencijalni poligon za širenje bolesti i eventualnog stvaranja epidemije, kaže dr. Trobonjača.
Virus je stalno 'tu'
"Pitanje je hoće li netko donijeti virus u većoj količini jer on stalno postoji, ali se ne proširuje jer ima dosta imunih ljudi. Uvijek postoji mogućnost da se počne širiti iz više žarišta iz pojedinih dijelova svijeta", kaže naš sugovornik.
Inače, radi se o respiratornoj bolesti, koja se širi kapljičnim putem, baš kao i gripa ili COVID-19, te i ospice mogu biti vrlo opasne, čak izazvati smrt. Mnoge su i komplikacije bolesti.
"To može biti meningoencefalitis, odnosno upala mozga, a druga teška komplikacija je teški sklerozirajući panencefalitis koji može uzrokovati smrt", kaže naš sugovornik. Pitali smo, koliko štiti cjepivo i donosi li cjepivo doživotnu imunost.
"Imunost nikad nije 100-postotna, ali je vrlo visoka i ona traje gotovo doživotno. Primjerice, kod vodenih kozica imunost traje nekoliko desetaka godina i moguće je da je netko prebolio kozice i da u poznijim godinama, u svojoj starosti, opet dobije kozice. Kod ospica se to ne događa jer postoji memorijska imunost koja pamti i koja štiti od bolesti skoro doživotno", rekao je dr. Trobonjača.
(Dino Stanin/Pixsell)
Zima je vrijeme kad se ospice najviše prenose jer se radi o respiratornoj bolesti, no može se prenositi i u proljeće, tijekom jeseni, čak i ljeti.
U Srbiji na 3000 oboljelih 15 umrlih
Prije nekoliko godina u susjednim zemljama postojala su žarišta širenja ospica. Na onu iz BiH podsjetio je dr. Trobonjača, dok je drugi naš sugovornik, prof.dr.sc. Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece, podsjetio na epidemiju u Srbiji koja je odnijela mnoge živote.
"U Srbiji je prije nekoliko godina od ospica umrlo 15 ljudi među 3000 oboljelih", kaže prof.dr.sc. Tešović. A među preminulima 2018. bila je i jednomjesečna djevojčica koja je umrla u Kliničkom centru u Nišu što dovoljno govori koliko opasna i kobna može biti ova bolest. Podsjetimo da se do tada radilo o gotovo zaboravljenoj bolesti o kojoj se nije pisalo desetljećima te je mnoge iznenadila epidemija koja se proširila Srbijom.
Mogućnost širenja migracijama
Dr. Tešović kaže da se ospice mogu uvesti i s izbjegličkim valom iz Ukrajine zbog čega je i HZJZ prije nekoliko dana objavio mjere za zaštitu od zaraznih bolesti koje se odnose upravo za pristizanje ljudi iz ratom zahvaćenih područja.
"A to je ozbiljna bolest koja se prenosi kapljičnim putem i svaki tisućiti oboljeli razvije meningoencefalitis. Bolest je opasnija kod odraslih ljudi jer je kod njih ta komplikacija češća nego kod djece", rekao je prof.dr.sc. Tešović.
Kaže kako se bolest javlja s prvim simptomima hunjavice, temperature, a nakon tri dana javlja se osip s kašljem. Komplikacije su upala pluća, kod manje djece tu je i upala srednjeg uha te encefalitis.
Kao što smo naveli, HZJZ je već prije nekoliko dana objavio "Mjere za zaštitu od zaraznih bolesti i sadržaj zdravstvenog pregleda izbjeglica iz Ukrajine".
Pritom navode da, s obzirom na činjenicu da je Ukrajina do prije nekoliko godina imala vrlo niske cijepne obuhvate, uz uobičajenu zdravstvenu skrb izbjeglica, posebnu pažnju treba obratiti na ranu detekciju zaraznih bolesti kao što su ospice, rubele i drugo.
Kako također navode na stranicama HZJZ-a jedini prirodni domaćin i rezervoar ospica je čovjek, a inkubacija bolesti obično traje od 10 do 12 dana. Prosječno prođe 14 dana od izloženosti virusu do pojave osipa.
Zarazni četiri dana prije osipa
Zaražena osoba postaje zarazna za okolinu 4 dana prije pojave osipa i ostaje zarazna 4 dana nakon osipa. Ospice započinju visokom temperaturom uz popratni kašalj, curenje nosa (koriza) i konjunktivitis, a dan-dva nakon toga obično je prisutan i karakterističan osip na sluznici usne šupljine (Koplikove pjege).
(Shutterstock)
Tri do pet dana nakon početka bolesti javlja se osip, najprije na licu i iza ušiju, koji se potom širi i traje 4 do 7 dana, te ponekad završava ljuštenjem kože.
Komplikacije se, kao posljedica umnožavanja samog virusa ili sekundarne bakterijske infekcije, mogu javiti i do četiri tjedna nakon osipa, a uključuju upalu srednjeg uha, upalu pluća, laringotraheobronhitis (krup), proljev, febrilne konvulzije i encefalitis.
Smrtni se ishod bilježi u manje od 1 % oboljelih u razvijenim zemljama, dok u zemljama u razvoju iznosi tri do pet posto, a u nekim područjima doseže 10 do 30 %.
Subakutni sklerozirajući panencefalitis (SSPE) je vrlo rijetka i teška komplikacija ospica koja se javlja nekoliko godina nakon zaraze ospicama. Veći je rizik razvoja SSPE u djece koja se zaraze virusom ospica u dojenačkoj dobi.
Ujedinjeni narodi su u više puta upozoravali da se sprema "savršena oluja" za nove epidemije bolesti koje se mogu spriječiti, uz pandemiju COVID-19 koja je poremetila rutinsko cijepljenje.
Ospice su 2019. ubile više od 207.000 ljudi u svijetu, a uslijed pandemije korona virusom stopa cijepljenja protiv ospica prvom dozom pala je s 86 na 84 posto na globalnoj razini između 2019. i 2020., dok je prema podacima WHO-a tijekom istog razdoblja samo 70 posto djece primilo drugu dozu.
Epidemiolozi smatraju da antivakserski stavovi na Balkanu nastaju zbog nekoliko čimbenika, a to su nepovjerenje prema vladama, nedostatak mjera za provođenje i poplava dezinformacija koje su preplavile društvene mreže tijekom pandemije koronavirusa.
