Srpski su mediji objavili da je u Beogradu od zdravstvenih komplikacija izazvanih ospicama preminuo 30-godišnji mladić koji je uz dvogodišnjeg dječaka preminulog u Nišu druga žrtva epidemije ospica koja je ondje započela u listopadu i u kojoj je u Srbiji i na Kosovu, u općinama sa srpskom većinom, dosad oboljelo čak 630 osoba. Preminuli mladić nije bio cijepljen protiv ospica.
Postoji li opasnost da se epidemija ospica iz Srbije proširi na Hrvatsku te kakvo je, po tom pitanju, trenutačno stanje kod nas, upitali smo epidemiologa dr. sc.Bernarda Kaića, voditelja Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.
Mala šansa za veliku epidemiju
"O konkretnom slučaju u Srbiji zasad nemam saznanja, ali što se Hrvatske tiče, mislim da zasad nema nekog velikog rizika od mogućeg 'uvoza' epidemije. U Srbiji je na prijelazu 2014. u 2015. godinu vladala velika epidemija ospica, a u Hrvatskoj su tada bila zabilježena dva slučaja uvezena iz Srbije, ali bez daljnjeg širenja. Zaraza se nije širila ponajprije stoga što su kod nas ljudi dobro procijepljeni tako da osoba koja se zarazila u Srbiji i potom došla ovdje nije dalje prenijela zarazu. Teoretski, naravno, postoji opsnost širenja zaraze ako se unese u neku populaciju koja nije dobro procijepljena", napominje dr. Kaić.
U to vrijeme, kaže, i u Hrvatskoj je zabilježena jedna manja epidemija u romskoj populaciji koja je slabo procijepljena, a koja je bila posljedica unosa iz BiH, Austrije i Njemačke gdje su tada vladale epidemije ospica.
"Ima nekih područja, tzv. "džepova" gdje su ljudi slabije procijepljeni, ali smatram da je kod nas još uvijek mala šansa za neku veliku epidemiju", ističe dr. Kaić.
Slaba procijepljenost na području Splita i Dubrovnika
Na pitanje koji su to 'džepovi' slab(ij)e procijepljenosti, dr. Kaić navodi područja Splita i Dubrovnika gdje su cijepni obuhvati već nekoliko godina relativno niski.
"Moguće je da se tamo donesu i malo prošire ospice, ali ne očekujem veliku epidemiju", dodao je.
Na razini Hrvatske cijepni obuhvat je lani bio oko 90 posto. Taj se postotak odnosi na djecu staru godinu dana koja po programu cijepljenja trebaju primiti cjepivo. Pri upisu u školu, kaže dr. Kaić, djeca se docjepljuju i u toj dobi oko 95 posto djece primi cjepivo.
"Procijepljenost je kod nas relativno dobra. Nije baš onakva kakva bi trebala biti, ali zasad nije ni takva da bi otvorila prostor nekim velikim epidemijama", pojašnjava.
"Ljude se zbunjuje dezinformacijama oko cijepljenja"
Proteklih godina ojačao je pokret protiv cijepljenja što se odrazilo i na procijepljenost.
Dodao je da se posljednji smrtni slučaj od posljedica ospica dogodio 2008. godine kada je u Hrvatskoj vladala jedna manja epidemija. Radilo se o mlađoj odrasloj osobi u dobi od 20 godina koja je također bila necijepljena.
