Hrvatskoj se godišnje baci hrane u vrijednosti oko četiri milijarde kuna, a za vrijednost te bačene hrane moglo bi se više od dvije godine osigurati sredstava za isplatu, primjerice, dječjeg doplatka.
arti-201008040053006Među hranom koja se svakodnevno nađe u vrećama za smeće je i kruh, jedna od osnovnih namirnica koja se redovito ističe kao "blago" koje treba štititi, jer svaki porast cijene kruha predstavlja direktan udar na standard građana.
Međutim, najnovije istraživanje GfK pokazuje da stanovništvo Hrvatske i nje tako "gladno kruha", odnosno da čak 60 posto kućanstava ne pojede sav kupljeni kruh, piše Novi list.
arti-201008070122006Uglavnom, koliko god statistika i procjene o potrošnji kazuju da po stanovniku godišnje potrošimo 75 do 90 kilograma kruha, značajan dio te potrošnje završi na otpadu. Istraživanje koje je tijekom srpnja anketama u kućanstvima proveo GfK pokazuje da 14 posto ispitanika uglavnom baca višak kruha, pa bi se moglo reći da 182 tisuće obitelji u zemlji to čine redovito.
Tek oko 40 posto kućanstava u zemlji, pokazuje istraživanje GfK, uglavnom pojede sav kupljeni kruh. Drugim riječima, od oko 1,3 milijuna kućanstava u zemlji, njih 780 tisuća kupuje kruha više no što ga treba, a 520 tisuća uglavnom kupuje količine kruha u razumnim količinama.
Istrani i Primorci najštedljiviji su s kruhom. Istraživanje pokazuje da je iskorištenog kruha na tim područjima oko 54 posto, dok se na području Like, Korduna i Banovine iskoristi oko 53 posto kupljenog kruha, a u Slavoniji oko 44 posto. Dalmatinci, pak, iskoriste svega 35 posto kupljenog kruha, a stanovništvo Zagreba i okolice 37 posto.
Prethodni članci:
arti-201008040053006 arti-201008070122006 arti-201008080286006 arti-201007090763006