Provjera vjerodostojnosti diploma i svjedodžbi, koju je pokrenulo Ministarstvo obrazovanja u razdoblju od siječnja do prosinca prošle godine, pokazala je da su krivotvorena 35 dokumenta - 17 svjedodžbi i 18 diploma, među kojima dvije fakulteta iz Srbije te po jedna iz Slovenije i Austrije, rekla je ministrica Divjak.
U Ministarstvu obrazovanja nema lažnih diploma
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izvijestila je novinare o rezultatima spomenute provjere na brifingu održanu u ponedjeljak u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Podsjetila je kako je to ministarstvo 11. siječnja prošle godine poslalo uputu svim školama, uključujući i školske domove, a riječ je o ukupno 1419 ustanova.
U uputi se tražila provjera vjerodostojnosti isprava o stupnju obrazovanja, poduzimanje mjera propisanih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, ili pravilnikom o radu, ako se utvrdi da isprave nisu vjerodostojne, te da je neophodno uspostaviti proceduru provjere vjerodostojnosti kod novih zapošljavanja. Divjak očekivala da nema lažnih isprava, njezina očekivanja 'ispunilo' Ministarstvo
"Moram priznati da sam očekivala da nema ni jedne lažne isprave, ali krenuli smo u provjere kako bismo osigurali transparentnost", rekla je Divjak, istaknuvši kako su provjerene i sve diplome u Ministarstvu obrazovanja, među kojima nije bila ni jedna lažna diploma.
Lažni magistar dobio nagradu ''Ponos Hrvatske''
Izvijestila je da su krivotvorene diplome bile većinom iz Hrvatske, dvije su navodno izdali fakulteti iz Srbije, za jednu se tvrdilo da je iz Slovenije, a za jednu krivotvorenu diplomu da je izdana u Austriji.
Posvjedočila je kako ju je najviše šokiralo da su isprave krivotvorile osobe u koje nitko nije mogao posumnjati. Neki su, podsjetila je ministrica, u sustavu radili i 20 godina, a jedna je osoba dobila i nagradu "Ponos Hrvatske". Riječ je o 'magistru' latinskoga jezila i povijesti koji je 17 godina predavao u dvije bjelovarske srednje škole.
Divjak je izvijestila da su sa zaposlenicima s lažnim ispravama odmah raskinuti ugovori o radu, prijavljeni su DORH-u i protiv njih su pokrenuti istražni postupci. Do 16. prosinca prošle godine upitnik su ispunile 1243 ustanove od njih 1419, odnosno 86 posto ustanova, a upitnik su mogli ispunjavati samo ravnatelji ili tajnici ustanova. Do toga je datuma, izvijestila je ministrica, na provjeru je poslano 57.905 isprava, za njih 48.088 potvrđena je vjerodostojnost, a potvrda se čeka za još 10.958 zaposlenih.
U 81 posto škola uspostavljena je sustavna provjera vjerodostojnosti isprava prilikom zapošljavanja, a u 235 škola ili učeničkih domova, odnosno 19 posto ustanova, nije uspostavljena takva procedura.
Od onih koje su odgovorile na upitnik, ukupno 28 ustanova izjasnilo se da nisu poslale ni jednu diplomu na provjeru. Na provjeru se trebale 'ići' i diplome ravnatelja, ali za 88 čelnika škola i učeničkih domova (sedam posto od ukupnoga broja anketiranih) do 16. prosinca još nisu bile poslane isprave na provjeru vjerodostojnosti, a 60 ustanova nije poslalo ravnateljevu diplomu na provjeru, ali jesu za ostale zaposlenike.
Ministrica je izvijestila da je svima koji nisu ni pokrenuli postupke provjera ili nisu osigurali proceduru provjera isprava prilikom novih zapošljavanja, Ministarstvo ovih dana poslalo dodatne upute o obvezi završetka tih procesa, a u nadzor će biti poslana i prosvjetna inspekcija.
"Izuzetno nam je važno da u cijelosti provjerimo isprave zaposlenika, vratimo povjerenje u sustav i damo do znanja kako to ne može ovisiti o nečijoj dobroj volji, nego je to obveza. Sustav treba očistiti od zloporaba", poručila je ministrica.
''Zaposlenici radom dokazuju stručnost''
Neki od razloga koje su ustanove navele zašto nisu poslale isprave na provjeru su oni financijske prirode, kratkotrajne zamjene, pomoćnici u nastavi i tehničko osoblje. Ali, napomenula je ministrica, bilo je i nekih neobičnih poput: "Nije bilo potrebe", "Ne postoji razlog za sumnju" ili "Zaposlenici svojim radom dokazuju stručnost i kvalifikaciju i zato nismo imali razloga posumnjati i tražiti provjeru vjerodostojnosti stečenih obrazovanih isprava".
Ministrica smatra kako financijski razlozi školama ne mogu biti izgovor za to što nisu pokrenuli postupak provjere jer su u procesu obrazovne reforme dobile dovoljno novčanih poticaja, a postupak provjere ispravnosti stečenih kvalifikacija iznosi između dvije i najviše četiri tisuće kuna po školi za sve zaposlenike, a 60 posto visokih učilišta postupak provjere ne naplaćuje.
Dodala je kako je i Ministarstvo financija uputilo fakultetima dopis da bi provjera za škole trebala biti besplatna, osim ako iziskuje druge troškove, ali da je ipak 40 posto visokih učilišta naplatilo provjeru. Ministrica je podsjetila da je provjeru diploma zatražila i od veleučilišta i visokih škola kojima je nadležna, istaknuvši kako sveučilištima nije nadležna.
Na pitanje zašto ne postoji registar sveučilišnih isprava ili zašto se njihova vjerodostojnost ne može bar provjeriti na stanicama visokih učilišta, ministrica je rekla kako ne može narediti fakultetima da objave te podatke, napomenuvši kako je "o tome više puta vodila prepiske s Rektorskim zborom.
Najavila je i novost da je CARNet počeo raditi aplikaciju za sustav e-Građani preko koje bi svi građani mogli online preuzeti potvrde o završetku škole ili fakulteta te bismo, vjeruje ministrica Divjak, za dvije godine mogli imati sustav koji će pratiti školovanje svih građana, od vrtića do fakulteta.
