Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u Hrvatskoj je ukupno 428 općina, a u samo 31 od njih 2017. godine zabilježen je pozitivan prirodni prirast, odnosno više rođenih nego umrlih. Od 128 gradova, pozitivan prirodni prirast zabilježen je u samo devet. Većina tih malobrojnih općia i gradova s pozitivnim prirodnim prirastom nalazi se u okolici velikih gradova ili u razvijenim priobalnim područjima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Dubrovačko-neretvanskoj, Zadarskoj, Primorsko-goranskoj te Istarskoj županiji, piše Večernji list.
Podaci DZS-a kažu da su devet gradova s pozitivnim prirodnim priratsom u 2017. godini bili Solin, Kaštela, Biograd na Moru, Krk, Dugo Selo, Imotski, Metković, Opuzen i Pazi. Njima se donekle može pribrojati i Makarska jer je imala 156 umrlih. Demografa, doc. dr. Marina Strmotu, zabrinjava što su gradovi u zagrebačkom prstenu poput Velike Gorice, Zaprešića i Svete Nedjelje počeli gubiti pozitivan prirast.
"Zagreb je godinama privlačio mlade u okolicu i sad i ti gradovi imaju više umrlih od rođenih. Kad najrazvijeniji dio Hrvatske prirodnim putem gubi stanovništvo, kako neće ostali? Solin i Kaštela u blizini Splita još vuku pozitivan prirast i potencijal koji treba čuvati. U njima žive mladi ljudi jer su stanovi jako skupi u Splitu. Nažalost, jasan je opadajući trend, sve ide prema dolje, pa imamo tek 40-ak gradova i općina u kojima se više rađa nego umire. Te općine i gradovi uglavnom su u razvijenijim dijelovima zemlje, ponajprije uz velike i veće gradove u kojima mladi rade, a žive u prstenu oko tih gradova", kazao je Strmota za Večernji list.
Grad Krk je možda i ponajbolji primjer. Od 2011. ima pozitivan prirodni prirast, privlačan je za život mladim obiteljima koji rade u Rijeci, jako dobro skrbi za djecu i u svakom smislu je uređen grad. Slično je i u Biogradu na Moru gdje je također godinama pozitivan prirast i mlado stanovništvo.
Dalmacija privlači mlađe ljude, u Slavoniji crna slika
Strmota ističe kako je jasna korelacija između razvijenosti, turizma i općina s pozitivnim prirastom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj.
"Pozitivan prirast drže Podstrana, Klis, Dugopolje, koje gravitiraju prema Splitu, Konavle, Župa dubrovačka kod Dubrovnika, Sukošan, Škabrnja, Poličnik... kod Zadra. Dalmacija je razvijenija, privlači mlađe ljude koje su privlačili i veći gradovi u unutrašnjosti koji polako gube prirast. Kad se pad bilježi u najrazvijenijim županijama, kako neće u ostatku Hrvatske. Međimurska županija je isto pala, ali neke općine još imaju pozitivan prirast zbog doprinosa Roma. Slabi i anemični prirodni prirast u mnogim općinama je na tankim nogama i već iduće godine može biti negativan", upozorava Strmota.
Što se tiče demografski vjerojatno najugroženije regije, Slavonije, tamo je iznimka tek pokoja općina sa slabašnim ili nultim prirastom, primjerice Andrijaševci kod Vinkovaca gdje je zahvaljujući dobroj populacijskoj politici godinama bilo više rođenih nego umrlih.
