Većina saborskih klubova i zastupnika poduprla je izvješće o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2019. godinu upozorivši da su žene potplaćene u odnosu prema muškarcima, imaju manje mirovine te češće rade na ugovor na određeno vrijeme.
Ženska reproduktivna prava
Dalija Orešković (Klub SIP-a, Pametno i Glas) pohvalila je izvješće i pozvala pravobraniteljicu Višnju Ljubičić da bude još proaktivnija u zaštiti i zagovaranju svih ranjivih skupina koje nemaju mogućnosti da se izbore za svoja prava bez institucionalne potpore.
Upozorila je kako u našoj zemlji nema kvalitetne mreže zdravstvenih usluga u području ženskih reproduktivnih prava, u slučajevima obiteljskog nasilja utvrđen je nedostatak senzibiliziranosti za žrtvu, a preblago se kažnjavaju počinitelji obiteljskog nasilja. Također, dodala je, u našem društvu postoji i niska stopa radne aktivnosti žena, visok stupanj njihove ovisnosti o članovima obitelji te neravnopravna podjela rodnih uloga i slično.
Veljko Kajtazi (Klub nacionalnih manjina) upozorio je da su Romkinje u Hrvatskoj u najgorem položaju od svih drugih zemalja EU.
"Fizičko, verbalno i ekonomsko nasilje su važni problemi na koje nemamo koordiniranog odgovora. Samo 19 posto mladih Roma ima srednju školu, i to uglavnom trogodišnje škole", rekao je.
Istaknuo je i da je u romskoj zajednici broj žena bez škole dvostruko veći od broja muškaraca, a najviše njih je nezaposleno i u statusu je domaćice. Također, čak 85 posto kućanstava koristi se socijalnim uslugama, a trećina Roma živi u ruševinama i u neodgovarajućim uvjetima.
Kajtazi je upozorio da je 17,3 posto Romkinja nepismeno, a velik je problem i odustajanje od školovanja zbog teške financijske situacije, sklapanja braka, maloljetničke trudnoće i sl.
Rasprava o pobačaju
Istaknuvši kako će biti suzdržana u glasovanju o tom izvješću, Marija Selak Raspudić (Klub Mosta) pozvala je na poboljšanje kulture dijaloga, koja će, smatra, biti nužna kad tema pobačaja uskoro dođe na dnevni red. Smatra da se kvalitetna rasprava o pobačaju može biti samo ako se iziđe iz zadanih pozicija i uvaži suprotna strana "bez apriorne vrijednosne kvalifikacije njezinog stava".
Ocjenjujući kako u radu pravobraniteljice Ljubičić ima mnogo pozitivnih stvari na kojima treba i dalje raditi, Selak Raspudić je rekla da bi u idućim izvješćima trebalo transparentnije prikazati raspolaganje financijskim sredstvima tog ureda, koje je sada prikazano vrlo šturo iako je riječ o šest milijuna kuna.
Karolina Vidović-Krišto (Klub Domovinskog pokreta) poručila je da se u tom izvješću od 333 stranice većina sadržaja ne odnosi na rad pravobraniteljice, nego na statističke podatke i njezina stajališta i preporuke u pojedinim područjima (rad i zapošljavanje, zdravstvo i sl.).
"Pravobraniteljica je tek šest stranica posvetila svojim aktivnostima za 2019. godinu, i to tek taksativno nabrojenim", rekla je.
U vezi s pravobraniteljičinim preporukama na ostvarivanje prava na prekid trudnoće, ocijenila je kako ne postoji ljudsko ni ustavno pravo na prekid trudnoće, nego "ljudsko i ustavno pravo na život". Izvješće su poduprli i i klubovi IDS-a te HSS-a i HSU-a te zeleno-lijevog bloka.
Tijekom pojedinačne rasprave, među inim, upozoreno je kako i dalje postoji jaz u visini plaća i mirovina između žena i muškaraca, da žene najčešće rade na poslovima koji su najniže plaćeni te češće rade na ugovor na određeno vrijeme.
Zastupnici su upozorili i na problem nasilja u obitelji i rodno uvjetovano nasilje, zatim na to da sve zdravstvene ustanove u zemlji ne pružaju uslugu prekida trudnoće jer se više od 50 posto ginekologa poziva na priziv savjesti, na nesuradnju nekih institucija s Uredom pravobraniteljice i sl.
