U Hrvatskom saboru zastupnici raspravljaju o konačnom prijedlogu Zakona o dodatnom porezu na dobit odnosno, porezu na ekstraprofit čiji će obveznici biti oni s povećanom dobiti, neovisno o djelatnosti koju obavljaju.
Plaćat će ga kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek. Prikupljena novčana sredstva će u prvom redu biti namijenjena za financijske potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, kako bi se ublažili učinci visokih cijena energije i drugih proizvoda.
"Ovaj zakon ima jednu dobru stvar, a to je da će iznos prikupljenog dodatnog poreza u cijelosti biti usmjeren za socijalno ugrožene građane. Međutim, to je u ovom zakonu gotovo jedino što je dobro", rekao je Peđa Grbin.
"Međutim, je li ovo krizni porez ili porez na ekstraprofit? Da je porez na ekstraprofit, ne bi u zakonu postojale odredbe koje omogućuju bankama da muljaju svojom financijskom imovinom i umanjuju dobit kako bi izbjegle ekstraprofit. Molim ministra da odgovori zašto izlazi u susret i na korist bankama?
Cilj treba biti dvojak. S jedne strane, u godinama krize prikupiti dodatna sredstva kako bi se pomoglo onima koji nemaju, ali i kako bi se sankcioniralo one koji su profitirali na inflaciji. Drugi cilj ste postigli, drugi niste", rekao je Grbin.
Primorac: 'Ovom odredbom u ovakvom obliku ne bi bio pogođen nitko'
"Želim još jednom podsjetiti kako je s ciljem ublažavanja inflantornih pritisaka i energetskog udara na građane i poduzeća Vlada donijela niz mjera u smjeru poreznog rastrećenja, ograničavanja cijena električne energije i naftnih derivata te ostalih mjera koje su se dijelom financirale iz proračuna, a dijelom na teret HEP-a, HBOR-a", rekao je uvodno ministar Primorac.
"Ovo nije bila samo specifičnost Hrvatske, slično je i u drugim članicama EU-a i u svijetu. S tim ciljem, EU je donijela odredbu kojom je propisala donošenje solidarnog nameta koji države članice mogu primjenjivati da dodatno oporezuju poduzeća koja ostvaruju povećane razine dobiti, i to poduzeća iz sekstora da minimalno 75 posto prometa ostvaruju od djelatnosti koje su povezane s vađenjem, rudarenje... Cilj tog nameta je prikupiti sredstva kojim bi se financirale mjere za najugroženije", rekao je Primorac.
"Ovom odredbom, prema mojim saznanjima, u ovakvom obliku u Hrvatskoj ne bi bio pogođen nitko. Donesena je stoga mjera da države mogu primjenjivati ekvivalentne nacionalne mjere i ovaj zakon omogućava upravo to - izravnu primjenu odredaba uredbe i donošenje ekvivalentne nacionalne mjere kojom smo proširili obuhvat kako bismo ispunili osvnovnu svrhu ovoga zakona", rekao je Primorac.
Primorac je odgovorio i na komentare zbog čega ovaj zakon izlazi u susret bankama. "Zašto smo to napravili? Zbog toga što se radi o ogromnim oscilacijama, dobitcima koji nisu realizirani. Da ovaj zakon traje trajno, mi bi to ostavili, međutim s obzirom da se radi o jednokratnom porezu, to nismo mogli učiniti jer obveznici, kada realiziraju posao, ne bi to mogli neutralizirati u svojim poslovnim knjigama."
'Ovo nije lov na uspješne'
"Netko je u prethodnim godinama imao gubitak, a onda je u 2022. iskoristio inflaciju, ali neće morati plaćati porez, mislim da je to duboko pogrešno", rekao je Peđa Grbin.
"Teško je utvrđivati zašto je netko povećao cijene. Intencija zakona je podijeliti teret krize da oni koji su gospodarski snažniji pomažu onima koji to nisu. Cilj nije preraspodijeliti prihode prema poduzećima nego kućanstvima i egzistencijalno ugroženim osobama", odgovorio je Primorac.
"Ovo nema logike do mjere koja vrijeđa zdrav razum. Ne može porez biti tu samo zbog preraspodjele. Moramo obuhvatiti i one koji su lovili u mutnom, a sad sami kažete da u to niste ulazili i da o tome niste vodili računa, to ne može tako", rekao je Grbin.
Marko Pavić rekao je da Grbin nije 'ulovio' intenciju poreza: "Ovo je dobar banalans, a ne lov na one koji su uspješni."
"Oni koji su iskorištavali situaciju, oni će sigurno biti obveznici ovoga poreza", rekao je ministar Primorac.
Grmoja: 'Idete okolo čepit rupe!'
"Da biste pomogli ugroženijima, slabijima, uzet ćete novac onima koji su uspješni. Pa, zašto se niste obračunali s korupcijom i proveli reformu zdravstva? Zašto ste oprostili 4 milijarde kuna poreznog duga? I sad ćete uspješnima uzimati novac da idete okolo čepit rupe!", rekao je Nikola Grmoja.
"Ne slažem se s vama. Mjere koje je vlada donosila su pomogle poduzećima u situaciji koja je bila bez presedana. Reći da će se ovakvim porezom čepit nekakve rupe mislim da je minoriziranje smišljenje politika koja nastoji redistribuirati teret krize", odgovorio je Primorac te naglasio da se ovime neće popunjavati proračunske rupe.
"Stavite se malo iz pozicije ministra u poziciju profesora ekonomije. Kako ćete objasniti Viktoru Lencu da ovaj porez neće napraviti štetu?", pitala je Anka Mrak Taritaš.
"Ja uvijek nastupam i kao ministar i kao profesor ekonomije. Država mora reagirati kada tržište nije učinkovito, to je opravdani razlog. Ako netko ostaje bez dijela prihoda, neupitno je da mu to smanjuje investicijski potencijal. Ali što je sa građanima koji su subvencionirali dio cijena energije i tom poduzetniku? Mislim da je to jasan odgovor na pitanje", rekao je Primorac. "Ovim porezom rješava se pitanje koje je nadstranačko. Očekujem jedan širi konsenzus, razmotrit ćemo sve prijedloge", dodao je.
"Zašto ako je netko osnovano poslovni subjekt, a možda osnovao radi stvaranja ekstraprofita, zašto on nije oporezovan? Nemamo popis tko su ti ljudi", rekao je Siniša Hajdaš Dončić.
"Novoosnovani poduzetnici nemaju referentnu vrijednost prethodnog četverogodišnjeg razdoblja. Platili bi porez na svu dobit i dodatan porez na dobit, a tek su osnovali poslovni subjekt", rekao je Primorac. Podsjetio je da je Vlada brzo reagirala i pomogla poduzetnicima kada im je bilo potrebno, ali nije bila namjera da se prilika iskoristi kako bi se stvarao ekstraprofit - proračun, iz kojeg je dana pomoć, pune svi hrvatski građani, naglasio je.
Puljak: 'Ovo nije učinila nijedna europska zemlja'
Marijana Puljak komentirala je da europska uredba ne propisuje proširenje poreza u mjeri kako je to napravila Hrvatska te je naglasila da to nije učinila nijedna europska zemlja. "Temeljem čega ste donijeli zakon koji ne podrazumijeva ovako širok obuhvat?", pitala je.
"Ostale države imaju sličan namet na druge sektore. Činjenica je da se dominantno oporezuju energetske kompanije, ali mi smo proširili jer smo već fiksirali cijene energenata. Proširili smo obuhvat na one koji su, unatoč smanjenju stopa PDV-a, zadržali ili povećali marže, što je naša specifičnost u odnosu na ostale članice EU-a", rekao je Primorac.
"Iznosite neistine", rekao je Zvane Brumnić. "Porez se može uvesti samo onima koji su navedeni u uredbi, to je jasno svakome tko ju je pročitao."
Primorac najavio širenje poreza: 'Dodatan namet stavit ćemo i na ta poduzeća'
Damir Bajs prigovorio je da porez ne obuhvaća solarne elektrane i plinski sektor obuhvaćen aferom u Ini.
"Točno, pozivamo se na uredbu. Uredba ne propisuje širenje sektora izvan energetike, ali smo se na nju oslonili kako bi izravno primjenili odredbe uredbe, ali proširili obuhvat i na ostale subjekte. Što se tiče subjekata koje spominjete i ostvaruju prihode ispod 300 milijuna kuna, to će biti jedan poseban prijedlog - dodatan namet stavit ćemo i na ta poduzeća", najavio je Primorac.
"Orjentirali smo se na načelo gospodarske snage, a oni koji su je ostvarili izvozom, također trebaju doprinijeti. Oni koji imaju preko 300 milijuna kuna prometa bit će obuhvaćeni. Postoje izvoznici koji su sto posto izvozili, primjerice u Luksemburg, pa ne bi bilo uredu da njih isključimo", rekao je Primorac.
'Orešković: 'Ovo je porez o ekstramuljaži'
"Pričate o poreznu na ekstraprofit. Ovo je porez o ekstramuljaži", rekla je Dalija Orešković. "Uvodite porez ove godine, a oporezivat ćete one koji su dobro poslovali prije toga. Ako želite uštedjeti 1 i pol milijardu, nemojte isplatiti naknadu štete Molu jer za to ne postoji pravna osnova", rekla je.
"Uvažavam vaše mišljenje, ali ako nekoliko puta istaknemo da će se svi prihodi usmjeravati onima kojima je najpotrebnija, onda mislim da je jasno da se neće krpati rupe u proračunu", rekao je Primorac.
"Ovaj zakon je retroaktivan u svojoj primjeni", rekla je Orešković. "Ovaj zakon je primjer onoga što država ne bi smjela raditi." Marija Jelkovac je odgovorila Orešković da je "oporezivanje objašnjeno i opravdano objektivnim okolnostima."
Josipa Šarića zanimalo je je li u Hrvatskoj na snazi ikada bio jedan ovakav 'korektan i pravedan' zakon. "Ne pamtim to. Ovo je zakon kojim raspodjeljujemo teret krize tako da oni, koji su unatoč teškim okolnostima ostvarili iznadprosječni rast dobiti, u većoj mjeri pridonesu teretu ove krize i da vrate trećinu svoje povećane dobiti i preraspodijele prema građanima i kućanstvima. Neće se tu nikome ugroziti egzistencija niti će zaustaviti investicije, imaju još dvije trećine dobiti da nastave investicije", rekao je.
Primorac: 'Proširenje obuhvata ne piše u uredbi, ako ste htjeli da to kažem'
Juren Brnak pitao je da postoji li itko od poduzetnika koji su 2021. ostvarili ekstraprofit da nije imao koristi od vladinih potpora? "Od potpora za očuvanje radnih mjesta do mjera ograničavanje električne energije, pomoć je bila pružena svim poduzetnicima. Ne znam tko bi to mogao biti da nije koristio subvencije sniženih cijena energenata", rekao je Primorac.
Zvane Brumnić zamolio je Primoraca da objasni razliku između profita, ekstraprofita i nezakonite zarade. "Inicijalno smo se pozvali na uredbu u smislu namjera, ali proširenje obuhvata nigdje eksplicitno ne piše u uredbi, mi smo to učinili. Ako ste htjeli da to eksplicitno kažem.", rekao je Primorac.
Branko Grčić pitao je kako to da govorimo o solidarnosti u kojoj sudjeluje samo 0.1 posto poduzetnika koji će time biti kažnjeni te smatra li ministar da će se to odraziti na plaće zaposlenika tih kompanija?
"Oporezuje se poveća razina dobiti u odnosu na četverogodišnje razdoblje. To znači da netko ostvaruje dobit koja je 20 posto viša od njegovog prosjeka. Radi se o redovnom poslovanju i tome da je nečije poslovanje dodatno naraslo. Imat će još dvije trećine prostora za dodatnu ekspanziju", rekao je Primorac.
