Rezultati popisa stanovništva 2021. u petak su u fokusu saborskih zastupnika koji problematiziraju objavljene različite postotke pripadnika Katoličke crkve u Hrvatskoj i tumačenje rezultata, smatraju da je popis kompromitiran i da postavlja više pitanja nego što daje odgovora.
'Samo su na internet bacili podatke'
SDP-ov Peđa Grbin skandaloznim je ocijenio način na koji je popis stanovništva prezentiran javnosti. Kaže da Državni zavod za statistiku (DZS) mora pojasniti i otkloniti sve nedoumice koje su se pojavile jer nisu napravili posao kako treba.
''Samo su na internet bacili podatke, bez bilo kakvog objašnjenja i mogućnosti da mediji i javnost postavljaju pitanja oko onoga što nije jasno i naravno da se onda u roku od 24 sata počinju potezati pitanja'', rekao je Grbin. Smatra da DZS nije posao napravio kako treba.
Grbin kaže i da je Irska prije 30 godina imala 1,5 milijuna stanovnika manje nego što ih ima sada, a Hrvatska ima milijuna stanovnika manje nego što je imala tada.
„Irska je narasla za 1,5 milijun, a mi smo pali za milijun i to je realnost koju je ovaj popis stanovnika pokazao", dodao je. Napominje da se trebamo koncentrirati na to zašto je Hrvata manje, Srba i svih onih koji su do jučer živjeli u ovoj zemlji, a danas ne žele.
Posebno me boli, dodao je Grbin, što se neki političari zlurado vesele tome što je jedne nacionalne manje u jednom gradu manje.
Nema digitaliziranih podataka
Nikola Grmoja (Most) ustvrdio je, kada je riječ o nepravilnostima u popisu stanovništva 2021., kako je sramotno da godinu dana od popisa još nemamo digitalizirane podatke.
„Sramota je da to još nije posloženo pa ako se netko izjasni kao kršćanin, a kaže da je pripadnik Katoličke crkve da ga se ne vodi kao katolika. Imamo i slučaj Zmijavaca u kojima ima više katolika nego u Vatikanu, a popis pokazuje da ih je samo 30 posto", rekao je Grmoja.
Ocjenjuje da ova administracija ne funkcionira i da se popis stanovništva 2021. napravljen traljavo. No, dodao je, toga smo bili svjesni već kada je završio i na to smo upozoravali.
Grmoja je uvjeren da stanovnika u Hrvatskoj ima i manje nego što pokazuje popis, a što se tiče pada broja srpske manjine u Vukovaru, napominje, općenito je došlo do pada stanovnika.
Bojan Glavašević (Zeleno-lijevi blok) smatra kako do sada nije postojala politička volja da se riješe neka manjinska pitanja u Vukovaru i da podatak o padu srpske manjine ispod 30 posto 'dolazi kao zgodna isprika zašto to možda nikada nije trebalo ni raditi'.
U vezi s Vukovarom treba postaviti pitanja zašto su kretanja takva, ne samo kada je riječ o Srbima, nego generalno demografska i populacijska dinamika, pogotovo što su u Vukovar kroz godine uloženi veliki novci, kaže Glavašević. Smatra da je temeljni problem kvaliteta života u toj zajednici.
Smanjen broj katolika
Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) ustvrdio je da su se 'određeni crkveni vjerodostojnici u zadnje vrijeme udaljili od običnog puka, što je možda jedan od uzroka pada katolika, pored svih ovih trendova utjecaja Zapada'.
U zadnje vrijeme su se pojedinci više okrenuli uz vlast i možda je i to jedan od razloga, smatra Pavliček u kontekstu informacija o smanjenom broju katolika. Napominje i da se predstavnici Katoličke crkve sami trebaju upitati zašto je do toga došlo i analizirati i okrenuti se više narodu.
Njegovoj stranačkoj kolegici Vesni Vučemilović od broja katolika važniji je osam posto veći udio stanovnika starijih od 65 godina i više.
„To je podatak koji nama, za naše strategije, za gospodarstvo, sve ekonomske politike izuzetno važan. Kada imate u 10 godina povećanje udjela starijih od 65 za osam posto, to je ogroman udar za cijelo gospodarstvo i pitanje je kako ćemo mi uopće financirati njihove mirovine već sada, a kamoli u nekom budućem razdoblju”, upozorila je.
Vesna Vučemilović kaže i da je vjeronauk u školama „isto pitanje koje bi konačno trebalo otvoriti, što djeca rade, što uče na tom vjeronauku i je li to baš najprikladniji način. Ja sam i katolkinja i vjernica, ali mislim da vjeronauku nije mjesto u školama”, ustvrdila je.
Poslije konferencije za novinare Pavliček je novinarima pojašnjavao da to nije stav Hrvatskih suverenista, nego isključivo njezin osobni.
