Ravnateljica uprave za klimatske aktivnosti pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Dunja Mazzocco Drvar gostovala je u RTL Direktu te komentirala kako u Hrvatskoj proživljavamo klimatske promjene te kako ćemo se s njima nositi u bliskoj budućnosti.
Na pitanje kako u Hrvatskoj i u Europi živimo doba klimatskih promjena, Mazzocco Drvar odgovorila je da smo efekte klimatskih promjena u meteorološkim podacima vidjeli unatrag nekoliko desetljeća.
"Upozoravali smo sve više na to i pokušavali ukazati da je situacija dramatična. To se počelo događati u toj mjeri da ih svakodnevno vidimo oko sebe. To su požari, poplave, tornado koji je nedavno bio usred Europe. To su promjene koje su s polova, Indonezije, Amazonije došle kod nas", kazala je Mazzocco Drvar.
Otkrila je i koliko ozbiljno treba shvatiti najave da će gradovi uz obalu zbog rasta razine mora ali i promjene rotacije Zemlje u odnosu na Mjesec do koje dolazi ciklično sada mnogo više biti pogođeni plimnim razdobljima.
"Isto ih treba ozbiljno shvatiti kao i sve drugo. Procjene su da bi do 2050. Jadran porastao 30 do 50 centimetara, a u drugoj polovici stoljeća 50 do 80 centimetara. Velike su to poplavljene površine koje očekujemo kad se more uvuče dublje u kopno. Ono što je zabrinjavajuće je kod ovog podatka da bi se to trebalo poklopiti s trenutkom kada će se klimatske promjene dramatičnije događati. Ta promjena u orbiti koja će se dogoditi u Mjesecu koja je ciklička pojava i pojavljuje se svakih 16-17 godina dogodit će se u prvoj polovici 30-ih godina kada ćemo imati vidljivi porast razine mora. Pokušavala sam izračunati u grubo koja je to površina koja se očekuje da bi se poplavila kad bi naša obala bila ravna. To bi bilo 50-60 metara u obalu. Sada izračunajte koliko je to redova do mora, ali sigurno više od jednoga", kazala je Mazzocco Drvar.
Mazzocco Drvar kazala je i da si ne možemo dozvoliti daljnje povećanje efekta staklenika i emisije CO2.
"Bilo bi dobro da smo sad u peaku i da krećemo dolje jer što ranije krećemo dolje, pad će biti blaži, krenemo li kasnije naglo ćemo morati prekinuti emisije. Propustili smo ključne točke. Zadnja je bila nekakva ravnotežna razina CO2 koja je 380 čestica u milijunu, a mi smo 380 prošli 2004. godine. To su procesi koji idu kao domine. Ne možemo točno reći gdje je jedan proces koji se dogodio prevalio nas, ali to je bila nekakva točka gdje smo prešli ravnotežu", kazala je.
Na pitanje je li moguće da do 2050. Europa, kako se najavljuje, emisiju stakleničkih plinova svede na nulu, Mazzocco Drvar je odgovorila kako se nada da je to moguće.
"Morat ćemo se naviknuti na ovakve uvjete"
"To je razlog zašto smo prošli tjedan čuli novi zakonodavni paket gdje se klimatska ambicija povećala i donijeli su se neki instrumenti", kazala je.
Iako se često spominje da su zbog toga prvi na meti automobili s unutarnjim sagorijevanjem, Mazzocco Drvar smatra da je na udaru prva industrija.
"Ona će doživjeti velike restrikcije i to će biti iznimni troškovi poslovanja industrije koja posluje s emisijama stakleničkih plinova i novci će se morati bacati u zrak. Radi se o industrijama s velikim postrojenjima, kod nas je to Plomin, rafinerije, Petrokemija. Promet jest najveći zagađivač jer su emisije iz prometa u Hrvatskoj i u EU 29 posto, dok je u poljoprivredi 11 posto. No, promet je izrazito veliki zagađivač", tvrdi Mazzocco Drvar.
Ističe i da će Hrvatska morati ulagati u elektrifikaciju voznog parka.
"Imali smo neke brojke kada smo radili prvi niskougljični scenarij koje su govorile da ćemo na 3,5 posto električnih vozila doći 2030., a tek u 2050. ćemo imati većinu vozila na cesti električno, dakle 85 posto. Sada moramo računati brojke ponovno jer smo dobili novi zakonodavni paket. Mislim da ćemo morati i za Hrvatsku to pojačati. Tu neće biti samo električna vozila jer tu ulazi u igru i vodik", kazala je.
"2035. ćemo malo po malo uvoditi vozila na alternativni pogon ali tu trebaju velika ulaganja. U planu smo raspodjele sredstava iz emisijskih jedinica u idućih 5 godina planirali 300 milijuna kuna poticaja za vozila i to nisu samo osobna vozila nego ciljamo više na vozila koja su na cesti kao što su transportna, komunalna, itd. Tu ćemo ulagati najviše da bi smanjili emisije", kazala je Mazzocco Drvar.
Komentirajući prognozu u idućim danima i najavu velikih vrućina, Mazzocco Drvar je kazala da je ovo ljeto najbolji dokaz da smo u periodu klimatskih promjena.
"Morat ćemo se naviknuti na ovakve uvjete i da neće biti ništa bolje nego što je bilo ovo ljeto", zaključila je.
