Prema europskom građanstvu je projekt Hrvatskog pravnog centra koji provodi s partnerom Adriatic Mediom d.o.o te pridruženim partnerima – lokalnim radijskim stanicama.
Svrha programa Europa za građane jest poticati razvoj aktivnog europskog građanstva davanjem financijskih potpora organizacijama koje rade na osnaživanju osjećaja europskog identiteta i pripadnosti Europskoj uniji kroz umrežavanje i razmjenu znanja, iskustava, tradicija i vizija napretka.
Kako nam je pojasnio predstojnik Ured za udruge Vlade RH Igor Vidaček, program Europa za građane je usmjeren na povezivanje građana iz različitih krajeva Europe kroz aktivnosti od zajedničkog interesa, primjerice u poljoprivredi, vinogradarstvu, kulturi ili sportu.
U Hrvatskoj je kroz posljednjih 6 godina kroz taj program prošlo tisuće građana, kroz 60-ak projekata i u kojime je sudjelovalo nekoliko stotina partnerskih organizacija i institucija, istaknuo je Vidaček.
"Pokazalo se da postoji veliki interese da građani putem svojih gradova, općina, kulturno-umjetničkih društava, udruga i neprofitnih organizacija, muzeja, obrazovnih i istraživačkih institucija i sl. razmjenjuju svoja iskustva s partnerima iz drugih zemalja."
Lepeza tema koje se mogu financirati jest zaista široka; od sastanak građana na kojima se raspravlja o nekoj lokalnoj temi ili problemu, organizacija međunarodnih festivala do panel-rasprava o, primjerice, socijalnoj politici, volonterstvu ili rasprava o očuvanju sjećanja na žrtve totalitarnih režima i otvaranju memorijalnih centara.
Kako i što prijaviti
Specifičnost ovog programa potpora, ističe predstojnik Ureda za udruge Vidaček jest da je prijava na njega izuzetno jednostavna, a takvo je i izvještavanje o provedenim aktivnostima. Od ove godine više nema papirologije; prijave i izvještaji se predaju putem interneta. Dodatni bodovi se dobivaju za sklopljena partnerstva s drugim organizacijama. Važno je, kaže, osigurati jednog partnera unutar Europske unije. Prijave se do punopravnog članstva RH u EU šalju na engleskom jeziku.
Dakle, ako neka udruga, grad, općina ili neprofitna organizacija ima projektnu ideju, dovoljno je nazvati službu za potporu Vladinog Ureda za udruge kako bi dobili sve potrebne informacije, ali i pomoć u provjeri ispravnosti popunjenosti prijavnog obrasca. Svima je u interesu, ističe Vidaček, da se što više hrvatskih korisnika uključi u ovaj program i potegne što više novca iz njegovog proračuna. Postoje natječaji za tzv. male projekte koji se financiraju s 5 do 25 tisuća eura, dok se dugotrajniji i veći projekti financiraju i s do 250 tisuća eura. Radi se o sredstvima iz proračuna Europske unije, a Vladin Ured za udruge osigurava i dodatna sredstva za sufinanciranje dijela projekta.
Tako je, primjerice, općina Medulin provela projekt u sklopu natječaj za 'Mreže bratimljenih gradova' koji je bio usmjeren na razvoj u području poljoprivrede; na maslinarstvo i vinogradarstvo.
Grad Trogir je proveo projekt koji je bio usmjeren na temu volonterstva i razmjenu iskustava među različitim institucija iz više gradova Europe o tome kako poticati volonterski rad i uključivati nezaposlene osobe i osobe s posebnim potrebama u volonterstvo kao način samoosnaživanja i boljeg uključivanja u tržište rada. Također, nedavno se, naveo je predstojnik Ureda, događao zanimljiv projekt pod nazivom 'Dunavska mreža-susjedi na djelu' koji je bio usmjeren na razmjeni iskustava na području cjeloživotnog učenja i aktivnog sudjelovanja starijih građana. Provelo ga je Pučko otvoreno učilište iz Zagreba kao partner njemačkom Centru za cjeloživotno učenje.
Hrvatske organizacije među najuspješnijima u Programu Europa za građane
Ured, dakle, može pomoći i oko pripreme i pregleda dokumentacije za projekt, naglasio je Vidaček, koji je istaknuo kako su hrvatske organizacije među najuspješnijima, i prema broju prijava na natječaje i prema broju odobrenih projekata od 33 zemlje članice Programa Europa za građane. Obzirom da je riječ o centraliziranom programu, tako se i procjene i odluke o projektima donose u Briselu.
Predstojnik Ureda za udruge također navodi kako je Hrvatska, kao nečlanica EU, za članstvo u Projektu morala uplaćivati godišnju članarinu od 85 tisuća eura. Međutim, istaknuo je, iskoristili smo 4 puta više sredstava.
"Kod nas postoji veliki potencijal, spremnost na provedbu projekata i veliki interes za sudjelovanje i razmjenu iskustava s građanima širom Europe," zaključio je Igor Vidaček.
