Obnova nakon potresa na Baniji nije ozbiljno ni započela, a već se spominju nezakonitosti i kaznene prijave. Ministar prostornog uređenja i graditeljstva Darko Horvat nedavno je u razgovoru za Večernji list otkrio da se već sada "u nabavi u segmentu nekonstrukcijske obnove na Banovini otkazuju ugovori i pokreću kaznene prijave protiv onih koji su obnovu radili nezakonito", te je objasnio da je to poruka svima drugima koji će sudjelovali u obnovi.
Novi list pokušao je doznati tko je od institucija uključenih u obnovu podnio prijave, protiv koliko tvrtki i na što se sumnja, no odgovori koje su odbili otkrivaju tek da postoje tvrtke koje ne poštuju dinamiku i kvalitetu radova i da država takve ugovore raskida, ali jesu li podnesene kaznene prijave, ostalo je nejasno.
Iz Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine nisu odgovorili ni na jedno konkretno pitanje vezano uz izjavu njihovog čelnog čovjeka o podnesenim kaznenim prijavama, tek su pojasnili da prema zakonu to ministarstvo donosi odluke o uklanjanju oštećenih zgrada, odnosno njihovoj obnovi te gradnji zamjenskih obiteljskih kuća.
"Odluke Ministarstva se, sukladno Zakonu o obnovi, prosljeđuju provedbenim tijelima za obnovu, odnosno Fondu za obnovu i Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje koji obavljaju stručne i druge poslove pripreme, organiziranja i provedbe obnove i uklanjanja zgrada oštećenih potresom. Istovremeno, na području na kojem je proglašena katastrofa, objekti koji prijete sigurnosti uklanjaju se temeljem Odluka Stožera civilne zaštite i rješenja Državnog inspektorata. Na područjima na kojima je proglašena katastrofa radove ugovara i koordinira Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje", odgovorili su Novom listu iz ministarstva i uputili da konkretna pitanja postave Središnjem državnom uredu.
Nejasno jesu li kaznene prijave podignute
No, ni oni nisu odgovorili na pitanje koliko je kaznenih prijava podneseno, o kakvim se nepravilnostima radi i o kolikim je iznosima proračunskog novca riječ. Otkrili su tek da u postupku provedbe programa nekonstrukcijske obnove jedan od ugovornih ponuditelja nije poštovao ugovorenu dinamiku kao ni kvalitetu izvođenja radova, ali ne i na koliko je kuća taj ponuditelj radio.
"S obzirom na to da predmetni ugovor u ovom trenutku nije realiziran, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje kao naručitelj, isti će okončati sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi, zadržavajući pravo naplate zakonom definiranih ugovornih kazni za nekvalitetno izvedene radove" najavljuju iz Ureda.
Dodaju i da ponuditelji koji na taj način, ali premalo su otkrili o čemu se radi, ne ispunjavaju zakonom predviđene obveze, "moraju biti svjesni i činjenice da se, osim trenutne financijske štete za svoju tvrtku u obliku naplate jamstva, dovode u položaj da dugoročno neće moći sudjelovati u postupcima javne nabave sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi", stoji u odgovoru Središnjeg državnog ureda iz kojeg nije jasno jesu li možda i podigli kaznenu prijavu za ovaj slučaj i imali osnove za tako što.
Iz DORH-a su za Novi list odgovorili da ne potvrđuje primitke kaznenih prijava i ne daje podatke o podnesenim kaznenim prijavama niti pojedinosti iz njih, te da takve informacije može dati samo podnositelj prijave.
"Ujedno, državno odvjetništvo ne potvrđuje je li protiv neke osobe podnesena kaznena prijava, budući da su podaci o istovjetnosti osobe protiv koje je podnesena kaznena prijava i podaci na temelju kojih se može zaključiti o istovjetnosti te osobe, službena tajna. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske nije u mogućnosti odgovoriti na Vaš upit, niti ga proslijediti nadležnom državnom odvjetništvu, budući da u informacijama koje ste naveli nema konkretnih podataka na temelju kojih bismo mogli utvrditi o kojem je predmetu/predmetima riječ", poručuju iz DORH-a.
