Gej aktivisti joj ironično odaju priznanje jer pitanje gej brakova i posvajanja djece od strane gej parova, kažu, ne bi bile teme u Hrvatskoj još 20 godina da nije nje. Tu je činjenicu prokomentirala rekavši da joj je drago da ljudi govore o braku. Kazala je da ljudi osjećaju da je to vrlo važno pitanje. Kazala je i da to nije ona dovela na dnevni red, nego da je o tome govorila i ministrica Opačić i ministar Matić i drugi.
Na inicijativu za promjenu referenduma ju je, kaže, potaknuo ministar Željko Jovanović i "nasilan način" na koji je uveden spolni, odnosno zdravstveni odgoj. "Druga stvar koja nas je potaknula su bili događaji u Francuskoj", kazala je Markić dodavši da im je ideju dao i referendum o Srđu. Ali i to da političari, kaže, stalno najavljuju da će homoseksualci moći posvajati djecu.
Koliki je financijski trošak skupljanja potpisa?
"Dobili smo 164 tisuće kuna, pola od poslovnih subjekata, 26 posto od fizičkih osoba, a 24 posto od vjerskih zajednica. Sve ostalo su volonterske usluge, koje bi koštale 750 tisuća kuna za dizajn plakata, loga i ostalo, plus 19 milijuna i 200 tisuća za 6.000 volontera koji su poklonili svoje vrijeme i stajali na štandovima", kazala je Markić.
Pomoć Katoličke crkve
Na pitanje voditelja Stankovića objasnila je kako se organizirala inicijativa. Prvo su, rekla je, pozvali sve udruge koje bi mogle podržavati tu ideju, ali su razgovarali i sa svima koji sa skupljanjem potpisa imaju iskustva, poput sindikata, organizatora referenduma za Srđ... Zatim su definirali pitanje tako što im je agencija Hendal napravila istraživanje koje je pokazalo da bi upravo ovo pitanje o braku dobilo podršku ljudi.
Organizirali su se po županijama, educirali volontere, a pomogla im je i Katolička crkva, koja im je dala podršku, kao i druge vjerske zajednice. Sve su im omogućile da organiziraju skupljanje potpisa poslije misa i vjerskih službi, rekla je Markić.
Istaknula je da nitko ne stoji iza njih i da u "priči oko traženja tko stoji iza prikupljanja potpisa" postoji podcjenjivanje građana.
Što ako?
"Što ćete uraditi ako Sabor ne raspiše referendum ili odbije promijeniti Ustav?", pitao ju je Stanković.
"Mi smo svoj dio posla obavili, pokrenuli smo pitanje, ljudi su se uključili. Mene zanima što će učiniti Sabor i što će učiniti mediji kad se pokaže da se ne poštuje Ustav", odgovorila je. Podsjetila je da su ustavno-pravni stručnjaci potvrdili da se Ustav mora mijenjati ako referendum uspije.
Što je diskriminacija?
Hrvatski Ustav, zakoni o diskriminaciji, Sud u Strasbourgu, rekla je, smatraju da brak nije ljudsko pravo. Brak je društvena institucija koja je definirana nekim pojmovima – punoljetnost, da partneri ne smiju biti bliski srodnici i moraju biti žena i muškarac. Pero i Ante, prihvatila je Stankovićev primjer, imaju sva prava zaštićena, ali se ne kvalificiraju da stupe u brak, prema važećem Obiteljskom zakonu, kazala je Markić priznavši da bi zabrana braka između bjelkinje i crnca bila rasizam i kršenje ljudskih prava.
To pitanje treba urediti hrvatsko društvo, kazala je odbivši raspravu o tome smije li se propitivati odluke suda u Strasbourgu i drugih sudova kao i provokaciju priznaje li onda i presude Haškog suda u slučaju protiv primjerice Jovice Stanišića i Franka Simatovića.
Teksaško istraživanje
O posvajanju djece od strane gej parova kaže da ono nije u interesu djece. Sva istraživanja, tvrdi, ističu da je najbolje mjesto za odgajanje djeteta niskokonfliktna zajednica njegovih bioloških roditelja.
Stanković i Markić su ušli u raspravu oko tzv. teksaškog istraživanja iz kojeg udruge koje se protive homoseksualnim brakovima izvlače zaključak da su takve zajednice loše za djecu. Sam istraživač dr. Mark Regnerus u jednom je intervjuu rekao da nije istraživao istospolne parove, no Markić nije prihvaćala taj argument, govoreći da je svejedno iz te studije, u kojem su sudjelovala svega dva homoseksualna para, moguće izvući zaključke.
U tom je trenutku došlo i do osobnog prepucavanja između voditelja i gošće, kad je Stanković rekao: "Ali to su samo dva para, vi ste inteligentna osoba. Kakve se zaključke može izvući iz samo dva para?", na što je Markić odgovorila: "Ja sam inteligentna osoba, ali vi izgleda ne čujete dobro."
"Mislim da bi svatko u ovoj državi smio iznijeti svoje mišljenje bez da ga netko napada", rekla je Markić i zahvalila svima koji su to učinili javno, poput Igora Štimca, Anzulovića, Blanke Vlašić i drugih, a koji su bili izloženi "strašnom moraliziranju i napadima".
Izokretanje teza
Markić izokreće tezu i tvrdi da ustavna odredba o braku kao zajednici muškarca i žene štiti heteroseksualne roditelje od toga da se moraju, kako kaže, "opravdavati što su majka ili otac, već se moraju nazivati roditeljem jedan ili roditelj dva". Kazala je da vjeruje procjenama da će "civilizacija propasti" ako se dozvole homoseksualni brakovi "jer je to povijest pokazala".
Na pitanje je li njezin brak ugrožen, kaže da jest "ako mora govoriti djetetu da je roditelj jedan ili roditelj dva". Tvrdi da se centrima za posvajanje u zemljama koje su to dozvolile događa da su stručnjaci prisiljeni davati djecu homoseksualnim parovima, iako žele to dijete na posvajanje dati heteroseksualnom paru.
Izjavila je da se nada da će njezina inicijativa pomoći demokratizaciji hrvatskog društva. Nada se da će referendum biti raspisan i da će na njega izaći puno ljudi te izraziti mišljenje da brak čine muškarac i žena.
Što bi Željka rekla svome djetetu?
"Što biste učinili da vam netko blizak prizna da je homoseksualne orijentacije", upitao ju je Stanković. "Svaki roditelj promišlja o opasnostima za svoju djecu, a homoseksualni stil života je opasniji zbog veće opasnosti od AIDS-a, takvi ljudi imaju manje životno zadovoljstvo", rekla je. A ako bi joj se to dogodilo, rekla bi svojem djetetu da ga voli, ali da to što ima s drugim muškarcem nije brak.
Kazala je da homoseksualni parovi u Hrvatskoj imaju sva prava, kao što su uzdržavanje, posjete u bolnicama, nasljeđivanje, iako aktivisti gej udruga to negiraju tvrdeći da je zakon koji je na snazi u Hrvatskoj nedovoljan.
'To je zato što jest'
Usporedila je brak dvojice muškaraca s brakom dvoje 14-godišnjaka, što je Stanković oborio rekavši da kod 14-godišnjaka ne postoji voljni element, jer još nemaju prava koja imaju punoljetne osobe.
Argumentira svoju definiciju braka kao zajednice koja ima za svrhu, između ostalog, da se dobije dijete, a to dva muškarca ne mogu, pa je na argument da to ne mogu ni recimo neplodni parovi, a da postoje i parovi koji ne žele imati djecu, kazala da takvi parovi udovoljavaju definiciji braka jer su muškarac i žena, na što je Stanković komentirao da je njezin argument da je "to zato što jest".