Do sada je, podsjetimo, predstavljena energetska obnova zgrada javnog sektora, nedavno i program energetske obnove obiteljskih kuća, dok je završena i javna rasprava o programu obnove višestambenih zgrada.
Industrijski i turistički objekti
Prema nacrtu programa obnove komercijalnih zgrada, fokusirat bi se trebalo na privatne industrijske i turističke objekte, uredske zgrade, općenito zgrade poslovnog i uslužnog karaktera, građene do 1987. godine.
Riječ je o velikim potrošačima energije, jer dok novogradnja u primorju, primjerice troši 38 kWh toplinske energije po četvornom metru, zgrada u kontinentalnom dijelu Hrvatske, građena 70-tih, troši gotovo deset puta više, piše Glas Istre.
Velik izvor zapošljavanja ljudi
Energetska obnova komercijalnih, privatnih zgrada bi za četiri godine upošljavala više od šest tisuća, a 2020. godine oko 11.000 ljudi, predviđa se novim programom. No, već i sam nacrt lijepo zamišljenog programa u javnoj raspravi priznaje da realizacija baš i neće biti tako laka.
Energetska obnova traži velik novac kojeg privatni sektor ne može, ili ne želi ulagati. Kako stoji u nacrtu, vrijeme povrata uloženog u energetsku obnovu u prosjeku iznosi 7,37 godina, što znači da uštede nisu dovoljne da bi privatni sektor investicije nosio sam, putem kredita komercijalnih banaka.
http://www.glasistre.hr/vijesti/hrvatska/energetska-obnova-ce-2020-zaposljavati-11-000-ljudi-447664
