Kada ih gledate, kao da su svi oni s vama u prostoriji. Plemići, monarsi, bogati Dubrovčani, obitelj Karađorđević i društvena elita 20 stoljeća. Sve ih je naslikao Biagio Faggioni – po hrvatski Vlaho Bukovac.
"Oduševljen sam bojama. Posebno sam oduševljen kako je taj slikar slikao ruke, to je samo Bukovac znao i tu je bio ekspert", rekao je Zagrepčanin Đuro Maorman.
Malo je slikara koji su uspjeli vjerno oslikati ženu oboljelu od tuberkuloze, mrenu u oku, a malo je i onih koji su uživo portretirali cara.
"Bio je poseban susret cara Franje Josipa i vlade Bukovca, našli su se kada je car došao na otvorenje HNK. to je seansa na kojoj su razgovarali na talijanskom. Car ga je pitao može li pušiti dok ga slika i ovaj mu je dozvolio samo ako mu car dozvoli da skine bijele rukavice u njegovom prisustvu", rekla je muzejska savjetnica, Petra Vugrinec.
Vlaho Bukovac rođen je u Cavtatu u skromnoj obrtničkoj obitelji. Otac mu je bio Talijan, majka Hrvatica. Akvarele je počeo slikati i prodavati za tadašnje krajcare u ranom djetinjstvu. Stric ga je s deset godina odveo u Ameriku, a kada je umro, strina ga više nije htjela prehranjivati - pa je, kako bi preživio, slikao bogate i poznate. Njegov život je prava priča u stilu Charlesa Dickensa.
"Imao je zanimljiv život, s deset je otišao u New York. Jedrio je, tražio blago, bio mornar, s 15, konobario u San Franciscu i tek je s 22 upisao likovnu akademiju", objasnila je studentica povijesti i umjetnosti Dora Novak.
Najviše je slikao dok je živio u Zagrebu. Tako je nastala i hrvatska Mona Liza - gospođa Janušić. Zagonetan osmijeh, pogled preko ramena i da, gospođa Janušić prati vas iz svih kutova. Portreti su mu bili specijalnost - ali i autoportreti.
"Bio je šarmantan, kao i svi koji dolaze iz tog područja, jako lijep, plavih očiju, imao je 20 godina mlađu ženu, od koje bi bio dugo odvojen, pa joj je pisao ljubavna pisma. Bio je obiteljski čovjek imao je četvero djece, poliglota, pričao je francuski, talijanski i engleski, a svirao je i tamburicu. Je li Bukovac bio ljevičar ili desničar? On je bio izrazito neutralan, on je imao tu dubrovačku diplomaciju", rekla je Vugrinec.
Bela Čikoš Sesija, Milivoj Dežman, Ksaver Šandor Gjalski, književnici, umjetnici - svi oni družili su se s Bukovcem u kavani Zagreb i kavani Bauer. Bio je vjeran svojoj ženi Jelici, nije bio osobito religiozan, ali molio se ujutro i navečer. 100 godina od smrti Vlahe Bukovca - U Klovićevim dvorima njegove slike je u četiri mjeseca posjetilo 50 tisuća ljudi.
"Biste li i vi ovako pozirali Bukovcu? Vrlo rado. Da sam bio njegov suvremenik, bi da", rekao je gospodin Maorman.
Bukovca su kod kuće imali Franjo Tuđman, Ivo Sanader i Nadan Vidošević. I ne čudimo se tome - ipak je on najvrjedniji naš slikar, to su i oni primijetili, baš kao i jedan francuski kustos koji je jednom rekao: "Vi Hrvati ne znate što imate".
