Udruga U ime obitelji predala je u četvrtak Ustavnom sudu suprijedlog ocjene ustavnosti tzv. Zakona o pobačaju, istaknuvši da Ustavni sud treba znati za pravne i druge činjenice koje su se promijenile u posljednjih 25 godina i na temelju potpune pravne i životne argumentacije donijeti odluku.
"Željeli smo se u ovu raspravu i važnu društvenu temu uključiti na način da argumentacijom - životnom i pravnom pospješimo i podupremo da Ustavni sud donese dobru i pravičnu odluku. Odlučili smo dati svoj doprinos postupku ocjene suglasnosti tzv. Zakona o pobačaju tako da smo zatražili da se naš prijedlog doda već postojećem prijedlogu ocjene ustavnosti iz 1991.", rekao je član udruge U ime obitelji Krešimir Planinić.
"Prijedlog je podnesen s ciljem da se nakon 25 godina i više razriješi to pitanje. Potom slijedi i javna rasprava i dakako da ćemo se uključiti u nju. Ono što smo naglasili, a to je najznačajnije da je pravo na život ljudsko pravo", rekao je Planinić.
Na upit jesu li razmišljali o negativnim posljedicama zabrane pobačaja, Planinić je odgovorio da nisu razmišljali o zabrani pobačaja 'iako u tim trenucima razmišljate o svemu', već da su tu 'prije svega za to da se donese ispravna odluka Ustavnog suda koja će dokinuti Zakon o pobačaju iz 1978.'.
Istaknuo je da je krajni cilj njihovog postupka prvo zaštititi život te život žene i njihovo zdravlje. O referendumu, kaže, nikada nisu razgovarali.
Ukoliko Sud odbije njihov zahtjev, Planinić je poručio da Udruga nikada neće odustati od ljudskog života.
"Ovdje je bitno je li takav Zakon doista održiv na ovakav način kada Ustav kaže da svako ljudsko biće ima pravo na život. Vjerujem da će vrlo brzo doći vrijeme kada ćemo razgovarati kako to urediti i koji je najbolji način", kazao je.
Članica pravnog tima U ime obitelji Maja Junković osvrnula se na pravne argumente na kojima su temeljili suprijedlog ocjene ustavnosti Zakona, naglasivši da Ustav sadrži odredbu da svako ljudsko biće ima pravo na život.
"Smatramo da je ustavni izričaj jasan. Svako ljudsko biće obuhvaća rođenog i nerođenog čovjeka", dodala je.
Ustav Republike pak, naglasila je, ne sadrži odredbu o pravu na slobodno odlučivanje o rađanju djece. Podsjetila je da je to pravo bilo sadržano u Ustavu SFRJ 'i od tamo preneseno u zakon čiju ustavnost danas osporavamo'.
Istaknula je da je pravo na život sadržano u svim međunarodnim ugovorima koji se tiču ljudskih prava. Niti jedan međunarodni ugovor, dodala je, ne isključuje pravo nerođenog djeteta da se rodi niti sadrži pravo na pobačaj kao ljudsko pravo.
"Iz prakse Europskog suda za ljudska prava jasno proizlazi da se rasprave o pobačaju vode na potpuno pogrešnim temeljima te da jedini ispravni odnos jest promatranje prava na život majke u odnosu na pravo na život nerođenog djeteta. Stoga, isključivo kada je ugroženo pravo na život i zdravlje majke, opravdano je stavljati u ravnotežu pravo majke u odnosu na pravo na život nerođenog djeteta", rekla je Junković.
Članica pravnog tima u ime obitelji Kristina Bakula ustvrdila je da se pobačaj ne može smatrati mjerom zdravstvene zaštite jer se njime ne postiže niti jedna od svrha zdravstvene zaštite navedenih u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, prema kojem se istovremeno pacijentom smatra nerođeno dijete.
"Pobačajem se negira pravo djeteta, to je jedan oblik diskriminacije jer mu se onemogućuje da ostvari pravo na život i ostvarivanje zdravstvene zaštite koja pripada svakoj ljudskoj osobi neovisno radilo se o osobi otprije ili nakon rođenja. Ljudska prava proizlaze iz same prirode bića, a ne iz sposobnosti da se čovjek ponaša na određeni način ili ovisno o stupnju njegova razvoja. Nerođena djeca imaju ljudska prava neovisno o svojoj dobi", zaključila je.
