Od AstraZenece imamo osigurano dva milijuna i 700 tisuća doza koje bi trebale doći odmah nakon registracije u Hrvatsku u nekoliko tranši, piše Jutarnji list.
"Osigurali smo također ono što nam je falilo, broj doza za rizične skupine i za bitne dijelove populacije – zdravstvene djelatnike, socijalne radnike itd. i još 900 tisuća doza vrlo sličnog cjepiva koje je proizveo Johnson&Johnson.
"Budući da smo u međuvremenu dobili informaciju da će Pfizer možda prije AstraZenece registrirati svoje cjepivo koje je drukčijeg tipa, pobrinuli smo se da naručimo milijun doza Pfizerova cjepiva. Ako nam se to sve uspije realizirati, imamo osiguran dovoljan broj doza cjepiva da cijepimo naše rizične skupine populacije i sve druge dijelove važne populacije koji su važni strateški za funkcioniranje države", rekao je jučer Krunoslav Capak, nakon što je odjeknula vijest kako je Pfizerovo cjepivo uspješno u 90 posto slučajeva te nema ni jednu ozbiljnu nuspojavu.
No što točno znači ugrožene skupine? Kako donosi Jutarnji, lista prioriteta slična je onoj kod cijepljenja za gripu.
To znači da bi se prvi trebali cijepiti oni stariji od 80 godina, zaposlenici domova za starije te zdravstveni djelatnici, potom bi trebali cjepivo dobiti oni iznad 70, a dobna granica bi se snižavala sve do 50.
Dakako, na prioritetnoj listi bit će i mlađi koji imaju neke kronične bolesti ili su imunološki kompromitirani i stoga ih covid-19 dodatno ugrožava, a što pokazuju kliničke slike hospitaliziranih koji imaju tzv. komorbiditete te je ishod njihova liječenja lošiji, poput onkoloških pacijenata, onih s dijabetesom ili s oštećenim bubrezima... Među prioritetne ulazi i nastavno osoblje.
No među samim cjepivima postoji razlika.
Novi princip cjepiva koji tek treba odobriti
Cjepivo BNT162, koje su razvili farmaceutski div Pfizer i njemačka biotehnološka tvrtka BioNTech zasniva se na glasničkoj ribonukleinskoj kiselini (gRNK). Pritom gRNK kodira za S protein koronavirusa, a kako bi ušao u stanice, ugrađen je u lipidne čestice, čime se cijepi pacijenta.
Cijepljenje s pomoću gRNK je relativno novi pristup i dosad nije odobreno nijedno takvo cjepivo. Sličan pristup razvija i američka biotehnološka kompanija Moderna čije se se cjepivo mRNA-1273 nalazi u trećoj fazi kliničkih ispitivanja. Oba cjepiva izazivaju snažan imunosni odgovor, a nemaju nikakvih ozbiljnih nuspojava. No, mana tih cjepiva, koja se daju u dvije doze, je što se pohranjuju na niskim temperaturama, od minus 20 do minus 70 Celzijevih stupnjeva.
U Hrvatskoj, ali i cijeloj Uniji mnogo se nade polaže u cjepivo ChAdOx1 nCoV-19 koje su razvili Sveučilište Oxford i kompanija AstraZeneca. To je cjepivo na osnovi virusnog vektora. Riječ je o bezopasnom adenovirusu čimpanze (ad5) koji nosi genski kod za S protein. Kada taj bezopasni virus inficira naše stanice, one proizvode virusni S protein koji pobuđuje imunosni odgovor našeg organizma. Tako se stvaraju antitijela na SARS-CoV-2 koja se aktiviraju kad se zarazimo virusom. Prema nekim informacijama, kompanija AstraZeneca već je proizvela milijardu doza toga cjepiva.
