Novi prosvjedi zagrebačkih studenata s Filozofskog fakulteta, koji su u srijedu održani zbog troškova studiranja, ponovno su aktualizirali pitanje školarina.
Prijedlozi paketa tri zakona o visokom obrazovanju koji su, po riječima ministra Radovana Fuchsa, trebali zaustaviti divljanje školarina na 60 posto prosječne plaće, odnosno 3.200 kuna, a što bi plaćali samo oni studenti koji ne izvršavaju redovno svoje obaveze, još uvijek se nalazi u saborskoj proceduri. Iako su trebali biti usvojeni po hitnom postupku, zbog brojnih nedorečenosti i kontroverza izazvali su otpor velikog dijela akademske zajednice, štrajkove profesora i studentske blokade, a Fuchsu su leđa okrenuli i njegovi stranački kolege iz saborskog odbora.
Odluka prepuštena fakultetima
Očito je da se zakoni neće primjenjivati za ovu generaciju brucoša. Njima je Vlada, kao i prošlogodišnjim brucošima, obećala besplatnu samo prvu godinu preddiplomskih studija. Kasnije je sve prepušteno na volju fakulteta koji autonomno odlučuju po kojim će kriterijima, ovisno o ECTS bodovima, ocjenama, redovnom polaganju ispita i tko zna još čemu, naplaćivati studentima troškove studiranja, koji se, ovisno o studiju, kreću od 5.500 pa sve do 9.240 kuna godišnje, piše Glas Istre.
I dok školarine u Hrvatskoj iznose između 750 i 1.250 eura, prosjek u drugim europskim zemljama, prema podacima ESIB-a (krovne organizacije europskih studenata), je od 500 do 1.000 eura.
Smještaj skuplji od studiranja
Kad se tome pribroji činjenica da nisu samo školarine velika stavka, nego je to i smještaj, posebice u gradovima s nedovoljno domova ili bez ijednog, kao što je slučaj s Pulom, jasno je da je studiranje u Hrvatskoj postalo privilegij bogatih.
"Ako ste iz obitelji nižeg socioekonomskog statusa, puno je manja vjerojatnost da ćete uopće studirati. Ako student ne plaća školarinu i smješten je kod roditelja ili u domu, može trošiti manje od 15.000 kuna godišnje. Ako mora platiti školarinu i živi u podstanarstvu, ukupni troškovi mogu biti čak dvostruko veći – 30.000 kuna godišnje. Za izvanredne i studente na privatnim visokim učilištima troškovi su čak trostruko veći, ukupni mogu iznositi 45.000 kuna i više.
Budući da se 82 posto studenata oslanja na obitelj kao glavni izvor prihoda, ovi troškovi, čak i najniži, mogu biti velika prepreka za studente iz obitelji nižeg imovinskog statusa", kaže Thomas Farnell iz Instituta za razvoj obrazovanja, jedan od autora istraživanja Eurostudent, koje se svakih nekoliko godina provodi u europskim državama, a prvi put i u Hrvatskoj.
Sve je besplatno u Finskoj i Švedskoj
Analizirajući situaciju u devet zemalja, u Institutu za razvoj obrazovanja došli su do podataka da školarine nema uopće u Finskoj i Švedskoj, a dok se studiranje gotovo nikome ne naplaćuje ni u susjednoj Sloveniji, pa čak ni u Austriji i Češkoj.
Primjerice, slovenski studenti plaćaju studij samo ako studiraju na izvanrednim studijima i na poslijediplomskim programima. U Finskoj i Švedskoj situacija je najpovoljnija. Susjedna država studij naplaćuje i strancima. U posljednje se vrijeme raspravlja o uvođenju školarina za strane studente izvan EU-a, ali se zasad nikome ne naplaćuje.
U Njemačkoj studentski standard ovisi o tome gdje student živi. Za preddiplomske studije u pet saveznih pokrajina nema školarina, u četiri se naplaćuju samo u slučaju prekoračenja redovnog roka studija, a u šest se naplaćuju cijeloj populaciji – iznos do 650 eura po semestru, dakle 1.300 eura godišnje. Diplomski studiji se naplaćuju, varijabilno.
Vezani članci:
arti-201109200257006 arti-201109150792006 arti-201109280556006 arti-201108220088006
