U posljednjih 11 godina više od 900 prometnih nesreća dogodilo se na hrvatskim cestama zbog naleta divljači, bilo da se radilo o divljoj svinji, srni ili lisici. Mnogi vozači zbog toga su pretrpjeli značajniju materijalnu štetu na vozilima, a bilo je i slučajeva, kako proizlazi iz podataka MUP-a, da je došlo do smrtnog ishoda zbog naleta na divljač.
Činjenica je da kao vozači često zaboravimo da nam pred auto može istrčati divlja životinja. U takvoj situaciji sam se našla i sama kada sam se jednom prilikom vozila na mopedu dok je srna trčala pokraj mene. Da je istrčala ispred mopeda, velike su šanse da bih bila dio MUP-ove crne statistike.
Svi smo mi potencijalni statistički pokazatelj
Dr.sc. Rajko Horvat, voditelj katedre za tehniku cestovnog prometa na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, za RTL.hr kazao je da prometne nesreće pretvaramo u statistički pokazatelj, ali zaboravljamo kako smo svi mi potencijalni statistički pokazatelj.
Horvat je, naime, bio jedan od sudionika predstavljanja hrvatskog proizvoda Waldpass. Radi se o uređaju koji se ugrađuje na registracijske tablice te kada je uključen plaši divljač kako ne bi prišla cesti ili izletjela pred vozilo.
Izvor: Prorsus komunikacije.
Ana Trepšić, voditeljica poslovanja tvrtke, objasnila nam je ukratko kako funkcionira prvi takav hrvatski uređaj u svijetu.
"To je držač za registarsku tablicu. S lijeve i desne strane nalaze se emiteri koji odašilju svjetlosne signale bliskog infracrvenog svjetla i kako se vozite po dionici, on to odašilje pod određenim kutom, s lijeve i desne strane. To vozač koji dolazi iz suprotnog smjera ne vidi te mu ne smeta, nego kada divljač to primijeti na 60, 50 metara, odluči ne prijeći cestu nego se vratiti natrag."
Inovator i direktor tvrtke Marko Borošak objasnio je kako im je trebalo četiri godine kako bi proizvod napravili.
"Mi se auto elektronikom bavimo već preko 15 godina. Razvijamo mnogo stvari i one su uvijek bazirane na infracrvenom svjetlu ili na laserskom snopu, to je ta neka naša niša gdje smo se pronašli. Do ideje je došlo prije dvije i pol godine. Raspravljali smo o uređajima koje smo tada razvijali i odlučili smo istražiti taj dio. Prvo smo uzeli sve materijale koje smo mogli naći, što domaće, što međunarodne. Nakon proučavanja, uvidjeli smo da svjetlost ima utjecaj na životinje."
Izvor: Prorsus komunikacije.
'Ako je jak udarac, divljač na mjestu strada'
Iako znamo kako mi reagiramo u trenutku prometne nesreće, lovnik u Lovačkom društvu Vidra u Dubravici Tomislav Horvat nam objašnjava kako sličnu situaciju doživljavaju i životinje.
"Ako je jak udarac, divljač na mjestu strada, ali u većini slučajeva se to ne desi. Ona zapravo doživi šok i digne se i krene u polje ili u šumu. Uglavnom su naleti noću ili u večernjim satima, tako da teško mi tu divljač možemo pronaći. Idući dan mi idemo u potragu za tom divljači, a divljač i njihova intuicija, oni otiđu u najgušće grmlje, nekad ju ni ne možemo naći.“
Dodaje kako se neke životinje znaju patiti po nekoliko dana dok ne uginu. Dakle, nije samo pitanje ljudskih života, već i životinjskih.
Izvor: Prorsus komunikacije.
"Cijena je sad pitanje mogućnosti i standarda"
Borošak kaže kako uređaj nije kompliciran za montiranje te ako ste vješti s tehnologijom možete to spojiti i sami.
Ako ste ipak poput mene, nevješti oko automobila, trebat će vam pomoć autoelektričara.
Cijena će biti oko 500-tinjak eura plus porez. Eura, ne kuna. Kako kaže Borošak, "cijena je sad pitanje mogućnosti i standarda" te dodaje kako je cijena proizvoda pomalo visoka jer je u njega uloženo puno truda i jako puno mukotrpnog i teškog istraživanja. Naglašava kako su u pitanju velika ulaganja.
Međutim, može li si jedan prosječan čovjek koji živi u Slavoniji ili Lici priuštiti uređaj koji tjera divljač od prometnica i košta 500-tinjak eura? I jesu li mu takve stvari na nekoj listi prioriteta? To je nešto što, u konačnici, ostaje na svakom pojedincu za prosuditi.
Izvor: Prorsus komunikacije.
Računica je jednostavna
Kad podvučemo crtu, cilj uređaja je da služi za sigurnost u cestovnom prometu, s obzirom da smo svaki dan svjedoci novih prometnih nesreća u kojima ljudi gube živote.
"Od 2011. do 2020. u prosjeku nekih 800 prometnih nesreća imamo zbog naleta na životinju, što je 2,5 posto. Iako posljedice tih prometnih nesreća nisu značajne, nekih šest, sedam osoba je poginulo, međutim ozlijede koje zadobivaju vozači su itekako ozbiljne i treba usmjeriti pozornost na njih", kazao je na konferenciji Horvat, što potvrđuje i MUP-ova statistika.
Divljač ne očekujemo baš na autocesti, međutim Horvat kaže kako je i to u zadnje vrijeme moguće jer se populacija divljači proširila zbog lockdowna koji je u Hrvatskoj bio u dva navrata.
Kaže kako je zaštitna ograda na autocestama nekim životinjama mačji kašalj:
"Pogotovo za medvjede koji svojom težinom ogradu lako sruši, srneća divljač koja ogradu može preskočiti, pa čak i manje životinje poput lisice koja se može provući kroz taj mali otvor te žičane ograde i sve je to opasnost. Na autocesti se postižu velike brzine i mala životinja isto može napraviti veliku štetu."
To potvrđuje i crna statistika MUP-a.
2012. godine dogodile su se ukupno 124 prometne nesreće na autocestama, dok se 2015. godine dogodila 71 prometna nesreća.
U razdoblju od 11 godina, dakle od 2011. do 2021. godine, u prometnim nesrećama na autocestama je 12 osoba ozlijeđeno u naletu na divljač.
Naglasio je kako Hrvatska mora poraditi na sigurnosti u cestovnom prometu
"Skandinavske države su usmjerile svoje aktivnosti na taj problem. Ono što u Hrvatskoj nedostaje je sustavno rješavanje problema sigurnosti cestovnog prometa. Još uvijek imamo pojedinačne aktivnosti koje ne ostavljaju dublji trag u cjelokupnom društvu i ne ostavljaju dublji trag u načinu promišljanja i ponašanja vozača", objašnjava Horvat i dodaje:
"Prometna svijest kreće od vrha države, Vlada RH bi trebala usmjeriti svoju aktivnost u rješavanju tog gorućeg problema."
Ministarstvo upoznato s inovacijom
S pojavom ovakvog uređaja nameće se pitanje može li Hrvatska biti prva država koja bi svojim vozačima i tvrtkama koje se bave prijevozom robe barem za početak sufinancirati uređaj koji bi stvarno pomogao svakome i poboljšao sigurnost na cesti?
Zašto ne bi svojim autobusnim prijevoznicima pomogli i potencijalno spriječili niz prometnih nesreća u kojoj može poginuti veliki broj ljudi?
Resorno ministarstvo za promet za RTL.hr je na ova pitanja poručilo da je upoznato s ovom inovacijom.
"U tom smislu pozdravljamo svaku inovaciju koja će pomoći povećanju sigurnosti prometa na cestama i autocestama", odgovorili su mi iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, no nisu odgovorili i bi li takav proizvod sufinanciralo.
Isti upit poslali smo i Ministarstvu unutarnjih poslova. Do zaključenja teksta nismo dobili odgovor, a čim ga dobijemo, objavit ćemo ga.
