Povodom Međunarodnog dana mladih objavljen je porazan statistički podatak za prošlu godinu. Prema njemu, doduše, Hrvatska je na prvom mjestu u Europi, ali po tome koliko dugo mladi žive s roditeljima pod istim krovom. U prosjeku je to 32 i pol godine.
"Iskreno se nadam da će otići do 26. godine", kazala je za RTL Danas Marija Lazar upitana očekuje li da će njeina djeca ostati kod nje do 34. godine. "Mi smo živjeli jedno vrijeme u roditeljskoj kući i poslije smo počeli graditi svoju. Nije baš bilo preko noći, ali uspjeli smo", dodao je Vedran Lazar.
Mladi Skandinavci odlaze već sa 17 i pol
Jedan od najčešćih razloga je neriješeno stambeno pitanje. Zbog toga gotovo 77 posto mladih do 34. godine ostaje kod roditelja. Kada i odu, često im je najam jedina opcija.
"Plaća mi nije dovoljno velika da bih mogao dignuti kredit za stan", kaže Toni Grahovac.
Inače, europski je prosjek osamostaljenja mladih 26 i pol godina. Roditeljski dom najranije napuštaju Skandinavci, već sa 17 i pol u prosjeku. U većini država mladići ostaju duže uz roditelje. Odskaču Danska, Luksemburg i Švedska u kojima u podjednakoj dobi odlaze i mladići i djevojke.
Subvencionirati cijene najma stana
Svježe potpisanom Europskom poveljom o radu s mladima djelomice će se pokušati doskočiti problemima poticanjem najma stanova u Zagrebu.
"Taj najam mora biti po određenoj subvencioniranoj cijeni i prilagođen mladima koji izlaze na tržište rada. I ono što trenutno sada nije tako aktualno, a borimo se da se promijeni, njihovi su ugovori o radu", kazala je Željka Josić, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.
Iz Mreže mladih kažu kako je većina donesenih mjera samo populizam pa su uputili pismo Vladi. Za primjer navode više satnice studentima koje, tvrde, u praksi ne funkcioniraju.
"Ne provodi se dovoljna kontrola nad poslodavcima. Studentima se zapravo samo u praksi piše da su odradili nešto manje sati za veću satnicu", ističe potpredsjednica Mreže mladih Hrvatske Kaja Pavlinić.
