Ako ste mislili da je licitacija s brojem prosvjednika sa subotnjeg prosvjeda protiv Istanbulske konvencije završena, prevarili ste se. Naime, saborski zastupnik Hrasta HrvojeZekanović zatražio je od Ministarstva unutarnjih poslova očitovanje o policijskoj procjeni broja prosvjednika.
Podsjetimo, policija je procijenila kako je na skupu bilo 5000 ljudi, dok su organizatori uvjeravali da se radi o 50-70 tisuća prosvjednika.
Zekanović sumnja da je procjena broja prosvjednika namjerno umanjena da bi se u javnosti skup prikazao irelavantnim političkim događajem. Ministarstvu je poslao i dvije fotografije - jednu iz 2016. godine s prosvjeda "Hrvatska može bolje" na kojem je prema procjeni policije bilo 25.000 ljudi, te drugu sa subotnjeg prosvjeda na kojem je, tvrdi Zekanović, bilo više ljudi.
"Ako je ova sumnja istinita kao i u slučaju da se radi o propustu postoji mogućnost da se radi se o kaznenom djelu zloporabe položaja i ovlasti sukladno Kaznenom zakonu, zloporaba položaja i ovlasti. Naime, službena osoba je dužna obavljati svoju službenu dužnost, odnosno obavljati poslove usmjerene na ostvarivanje prava, interesa i potreba građana te zaštitu javnih, državnih i društvenih interesa. Kršenje ovih odredbi Zakona spada u opće službeničko kazneno djelo gdje je svojstvo službene osobe konstitutivno obilježje bića kaznenog djela, a može biti počinjeno u obavljanju bilo koje službe", poručuje Zekanović.
Zekanovićevo otvoreno pismo MUP-u prenosimo u cijelosti.
"Oglašavam se povodom neprimjerene reakcije službenih osoba prilikom osiguranja prosvjednog skupa 'Hrvatska protiv Istanbulske konvencije'. Građanska Inicijativa 'Hrvatska protiv Istanbulske konvencije' je 24. ožujka organizirala prosvjedni skup na kojem su građani izrazili svoje nezadovoljstvo mogućim usvajanjem Zakona o ratifikaciji tzv. 'Istanbulske konvencije'. Skup je započeo u 11 sati okupljanjem na Trgu žrtava fašizma, odakle su građani u povorci Ulicom Franje Račkoga i Jurišićevom ulicom došli do Trga bana Josipa Jelačića. Skup je uredno prijavljen nadležnoj policijskoj upravi Ministarstva unutrašnjih poslova.
Smatram da je službena osoba ili više njih nadležnih od strane Ministarstva unutrašnjih poslova za poslove sigurnosti građana i održavanja javnog reda i mira prekršila Zakon te je postupila u suprotnosti s ustaljenom praksom osiguranja okupljanja građana.
Naime, uoči prosvjeda organizator je policiji najavio da očekuje dolazak 5000 prosvjednika.
Međutim, na skup je došlo puno više ljudi nego je najavljeno što se vidi iz priložene slike (slika 1 u privitku i u nastavku). S obzirom na to policija je trebala, vidjevši dolazak većeg broja ljudi, osigurati dolazak većeg broja svojih djelatnika osiguranja skupa, što nije učinila i time je ugrozila sigurnost sudionika skupa. Potvrda nespremnosti policije vidljiva je po tome što su oni do kraja skupa ostali na pogrešnoj procjeni broja sudionika skupa – 5000, što je, prema fotografijama evidentno netočno.
Kako bih potkrijepio ovu činjenicu prilažem i sliku prosvjeda 'Hrvatska može bolje' iz 2016. godine (slika 2 u privitku) na kojem je, prema ocijeni medija bilo 40.000 ljudi, a policija je procijenila da se nalazi 25.000 ljudi. Iz fotografija je jasno vidljivo da je na subotnjem prosvjedu bilo i više prosvjednika nego 2016., a nikako pet puta manje.
Stoga od nadležnih institucija tražim da se žurno ustanove činjenice o stvarnoj brojci prosvjednika te o odgovornim osobama za ovako velik propust. Također izražavam sumnju da je procjena broja prosvjednika namjerno umanjena da bi se u javnosti skup prikazao irelavantnim političkim događajem.
Ako je ova sumnja istinita kao i u slučaju da se radi o propustu postoji mogućnost da se radi o kaznenom djelu zloporabe položaja i ovlasti sukladno Kaznenom zakonu (Narodne novine broj:125/11,144/12, 56/15,61/15 i 101/17), zloporaba položaja i ovlasti iz čl. 291. KZ/11. Naime, službena osoba je dužna obavljati svoju službenu dužnost, odnosno obavljati poslove usmjerene na ostvarivanje prava, interesa i potreba građana te zaštitu javnih, državnih i društvenih interesa. Kršenje ovih odredbi Zakona spada u opće službeničko kazneno djelo gdje je svojstvo službene osobe konstitutivno obilježje bića kaznenog djela, a može biti počinjeno u obavljanju bilo koje službe.
U ovom slučaju postoji osnovana sumnja da se radi o namjernom neobavljanju dužnosti, kada je službena osoba svjesno i voljno propustila učiniti što je dužna učiniti, a što pripada krugu njezine nadležnosti", piše Zekanović.
