Europskim ulicama vozi već milijun električnih automobila jer prodaja je ove godine u odnosu na lani porasla za 40%. Prednjači ultranapredna Norveška. Iako je Norvežana tek nešto malo više od Hrvata, u prvoj polovici godine kupili su čak 36 i pol tisuća električnih auta. Gotovo svaki drugi kupljeni auto tamo je električni. A u Hrvatskoj ih je, unatoč poticajima, prodano - 22. Što hrvatske vozače priječi da se i oni elektriziraju, istražio je RTL.
Dalek je još put do toga da ceste budu zakrčene autima iz kojih ne izlazi smrdljivi dim. No dobar je znak da je u Europi prodan i milijunti eletkrični auto.
Novinar Krunoslav Ćosić isprobao je ne samo romobile, već i gotovo svaki e-auto koji postoji na hrvatskom tržištu. Ali svakodnevno vidi kako prosječni Hrvat i dalje voli miris benzina i nafte i voli čuti brujanje mašine.
"Primjetno je kod ljudi da postoji osjećaj anksioznosti, straha od dosega koliko će automobil proći jednim punjenjem i misle si 'ne, to me ne zanima, ja više volim stati na benzinsku, natočiti i onda točno znam koliko ću proći'", kaže Ćosić.
Goran ima sreću da je jedan od vozača Tesle koja ima doseg od 400-injak kilometara i do mora će biti dovoljno da stane nijednom ili jednom.
"U najboljim uvjetima, ako punim koliko mi treba od punjača do punjača, ja ću potrošiti koliko mi treba da popijem kavu i odem na toalet, dakle 15-20 minuta. U najgorem slučaju, do možda punoga sata", kaže Goran Cvetojević, vozač električnog automobila.
Goran je vlasnik jedan od jedva 300-injak e-auta u
Hrvatskoj. Dok je u Norveškoj čak 45% automobila prodanih
ove godine električno - u Hrvatskoj je taj postotak
0,1%.
Proći će još dosta vremena dok kod nas barem 10% auta neće
dimiti.
"Ja bih rekao da ćemo to doživjeti možda oko 2025. godine jer ako gledamo starost voznog parka i navike ljudi da mijenjaju, kod nas je 13 godina prosječna starost automobila, vjerojatno će trebati proći dosta godina prije nego što se ljudi odluče na kupnju takvih automobila", kaže Ćosić.
Iako su kod nas gradovi uglavnom dobro pokriveni punionicama, autoceste nisu.
"Jedan dio problema je u tome što Hrvatske autoceste ne
dozvoljavaju, odnosno otežavaju izgradnju punionica na
autocestama. Za razliku od Europe gdje se potiče izgradnja baš na
autocestama. Mi u Hrvatsku nemamo niti jedan, već uvijek na nekim
sporednim cestama, za razliku od Slovenije, Njemačke, Austrije,
Nizozemske i niza drugih zemalja", kaže
Cvetojević.
Uzmimo za primjer put od Zagreba do Slavonskog Broda, koji je dug
192 kilometra. Na samoj autocesti u smjeru Slavonije ne postoji
niti jedna jedina punionica. Jedna se nalazi u kontra smjeru u
odmorištu Stari Hrastovi. Preostaje vam jedino sići s autoceste i
potražiti punionicu u Popovači, Kutini ili Novoj Gradiški.
HEP uskoro kreće s postavljanjem novih punionica baš tamo gdje su najpotrebnije. Ali jasno je kako je Hrvatskom i dalje najviše dime dizeli ne zato što nemamo dovoljno punionica, već taj što smo siromašni. Ne moramo sami sebe lagati.
