Evo je, obnova od potresa samo što nije gotova. Ali ne obnova Zagreba, nego Dubrovnika koji se snažno tresao 1979. godine, a radovi još traju. Zagreb je 22. ožujka ove godine treslo 5,5 po Rihteru, a 15. travnja 1979. crnogorsku obalu pogodio je potres od 7 po Rihteru.
Napuknuti zidovi
136 osoba je poginulo, tisuće su ostale bez krova nad glavom, a pomoć je stizala iz cijelog svijeta. U tom potresu oštećen je i Dubrovnik. Osnovan je tada i Zavod za obnovu preko kojeg su se obnavljale zgrade stradale u potresu, ali se nakon 91. odnosio i na obnovu od ratnih razaranja. Međutim, oštećenja od potresa su još uvijek ostala, napuknuti zidovi i pročelja stoje tako više od 40 godina. Je li to sve normalno za tako velike obnove ili je negdje ipak zapelo?
Ožiljci na pročeljima zgrada vidljivi su i 41 godinu nakon potresa. U povijesnoj jezgri radovi i danas traju. Ta zgrada nije obnavljana nakon potresa 1979. godine, ali sada u 2020. došao je red na nju. Vrši se seizmička sanacija kojom će se dodatno učvrstiti njena konstrukcija. Kategorija lakših oštećenja i manjak financija dovela ju je do 4 desetljeća čekanja jer novac dolazi iz gradske blagajne.
''Imamo jedan nosivi kameni zid koji je nekih 60-70 centimetara prvo se buši rupa bezudarnim alatima, dakle rotacijskom bušilicom buši se duboko cijelom dužinom zida. Nakon toga se ugrađuje inox zatega koja ovdje ima podložnu pločicu i moment ključem se zateže na određenu silu i tako da zapravo uhvati ovaj zid i da mu da jaču čvrstoću'', pojasnila je Ivana Mucić iz stručni nadzor nad izvedbom radova aseizmičke sancije
Siguran dom
1979. oštećeno je više od 1000 zgrada, a s obnovom se krenulo iste godine.
''Tad je Dubrovnik bio jedno veliko gradilište, svugdje su se vidjele dizalice i radilo se evo punom parom'', kazala je Mihaela Skurić, ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika.
Stanovnicima je prvo trebalo pružiti siguran dom.
''Projektiranja zamjenskih zgrada, prvo kupovine zemljišta za njih, izradu dozvola i znači preseljavanje stanara tamo da bi se na njima mogla provesti sustavna konstrukcijska obnova'', rekla je Skurić.
Važni objekti od javne namjene obnovljeni su do 1990.-ih, ali privatne kuće i zgrade nisu ni približno tako brzo. Najčešće zbog imovinskog pravnih zavrzlama. Na nekoliko zgrada poput ove još se uz sanaciju obavlja i žbukanje .
''Otuče se žbuka koja je bila na pročeljima sanira se dakle sama žbuka i ponovno se žbukaju zidovi, a zidovi koji su bili fugirani naravno i dalje ostaju fugirani, ali puno urednije nego kad smo zatekli i počeli raditi objekt'', rekla je Mucić.
Inače područje Dubrovnika je u crvenoj zoni jer seizmolozi su procijenili kako bi se ovdje mogao osjetiti i potres i jači od tog iz '79. i zato sve unutar zidina treba dovoljno učvrstiti.
