Od kiseliša za gemište do finih bukea s notama višnje i mokrog kamena stigli smo u samo dvadesetak godina. A mnogi od tih naših vinara počeli su grožđe brati i vino raditi u samom srcu Zagreba.
Tako se zove brend Agronomskog fakulteta, Vina iz srca Zagreba. Berba upravo traje, pa smo na terenskoj nastavi snimili kako izgleda praksa današnjih studenata, a budućih vinara.
Kroz trsove se vidi Zagreb. Samo se jedan veliki vinograd može pohvaliti takvim pogledom. Onaj u Jazbini u kojemu se upravo odvija nastava.
"Ima dosta posla, ovisi kako s kojom sortom. Mi smo danas brali samo jednu sortu i nabrali deset kašeta,a uvjet nam je pedeset. Imamo par dana posla, ali gušt je", Lucija Batistić, studentica agronomije.
Fakultet im je dao priliku da sve nauče na terenu, ali ni ne pušta ih dok ne sudjeluju u svim fazama kroz koje grožđe prolazi da bi jednom postalo vino. Priroda zna biti neumoljiva. Ekstremne vrućine i suše, srozale su kvalitetu grožđa iz mnogih južnih krajeva zemlje, no grozdovi s obronaka Medvednice iskoristili su svaku zraku sunca.
Visoke temperature su dovele do toga da neko grožđe moramo brati deset, petnaest, a neke i puno više dana od onoga što je uobičajeno.
Refraktor pokazuje da bi ove godine vino s obronaka Medvednice moglo biti odlično. Grožđe je prepuno okusa.
"Vidim koliko šećera ima u moštu. 96 posto. S ovim bismo mogli pratiti kinetiku fermentacije, znači koliko se brzo šećeri pretvaraju u etanol", Filip Perić, student agronomije.
U podrumu radi dvadesetak ponajboljih studenata Agronomije, jer vinarstvo je najatraktivniji smjer na fakultetu za kojeg je trebalo proći selekciju. Kad kvasac i fermentacija odrade svoje, 23-godišnja Matea kušat će baš svoje mlado vino.
"Sad nemam svoj vinograd, htjela bih ga podignuti, imati svoje vino i možda smisliti nešto novo", Matea Žarak, studentica agronomije.
Imaju i jednu posebnu zadaću - paziti da se ne zaboravi ono staro, ali vrijedno i gotovo nestalo. Tome služi dio vinograda nazvan banka gena, gdje se nalaze primjerci svih autohtonih sorti naše zemlje. U Zagrebu berem Kvarner, Primorje i Dalmaciju.
Ameri su se začudili kad su otkrili da je njihov omiljeni Zinfandel zapravo hrvatska sorta. Htjeli bi prisvojiti i neke naše buduće vinare čije su ruke stvorila ova vina. Graševina, traminac, kupaže, pjenušci - kvalitetni ili vrhunski. Sve s motivima grada jer to su jedina vina napravljena od grožđa koje je raslo u Zagrebu.
Traminac ili kako se kod nas zove. Vino koje je puno, koje je moćno. Ima sva obilježja jednog vrhunskog vina. Naš reprezentativni proizvod.
Butelje koje se prodaju financirat će obuku nove generacije mladih vinara čije se refenrece mogu provjeriti izravno - putem nepca.
