Koliko je 2020. bila loša sada pokazuje još jedan podatak. U prošloj godini bilo je 54.578 umrlih korisnika mirovina, dok je 50.008 bilo novih korisnika mirovina, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Što znači da je više umirovljenika umrlo nego što ih se umirovilo.
Ovo nije prvi puta da je broj umrlih korisnika veći od broja novih korisnika. Takvih je slučajeva bilo 2001., 2002., 2003., 2004., 2005. i 2017., kazali su nam iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
Pandemija i neliječenje
U 2019. godini bilo je više novih korisnika mirovina, nego onih umrlih. U 2020. stariji nisu pojačano umirali samo od Covida-19, nego i od drugih bolesti koje su zbog pandemije pale u drugi plan, kao i zbog oslabljenog zdravstvenog sustava.
Država je u 2020. morala isplatiti manje mirovina i tako su uštedjeli.
''Nema ništa tu posebno šokantno u tome da u godini u kojoj se Vlada nije uspjela posvetiti borbi protiv siromaštva starijih osoba. Hrvatska je jedina zemlja u Europi u kojoj je udjel starijih među siromašnima veći od udjela djece'', izjavila je Jasna Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.
''Siromaštvo svakako utječe na povećanu smrtnost, pogotovo u uvjetima pandemije kad se treba boriti za imunitet. Kad gledamo taj rezultat s predstojećim usklađivanjem mirovina koje će iznositi nula posto, možemo samo očekivati da se taj trend umiranja staraca nastavi'', dodaje Petrović.
Petrović naglašava kako Vlada u uvjetima pandemije nije dala niti korona dodatak niti išta drugo što bi pomoglo starijima da ojačaju svoj imunitet, da se kvalitetno hrane i da prežive.
''Zabrinjavajuće je što je posve jasno da će se takav trend nastaviti. Ništa nije poduzeto da bi se to zaustavilo'', upozorila je Petrović.
Podsjeća kako oko 60 posto svih umirovljenika ima mirovine niže od granice siromaštva. Petrović se sjeća da je i ranije bilo teških i loših godina, ali nijedna godina nije bila kao 2020.
''Možemo očekivati dalje umiranje starijih zato što nema cjepiva i zato što zdravstveni sustav teško nosi i s pandemijom, a kamoli s redovnim bolestima'', rekla je predsjednica SUH-a.
''40 posto onih koji počine samoubojstvo su osobe starije od 60 godina. To se događa zbog očaja, tuge, usamljenosti i gladi. Stariji građani su najveće žrtve ne samo pandemije, nego i hrvatskog kapitalističkog razvojnog modela'', zaključila je Petrović.
