Od Nove godine, kad je na snagu stupio Zakon o udomiteljstvu u Hrvatskoj nije registriran nijedan specijalizirani udomitelj kojem je udomiteljstvo zanimanje, piše u petak Jutarnji list. Ukupan se broj udomitelja, pak, nastavio smanjivati: prvog dana 2018. godine u Hrvatskoj je bilo 1496 udomitelja za djecu, a na jučerašnji dan, prema podacima resornog ministarstva, njih točno 1400.
"Uvjeti za specijalizirane profesionalne udomitelje prilično su rigorozni, zbog čega je vjerojatno interes manji, no ja se i dalje nadam da ima ljudi koji se time žele baviti", kaže Dubravka Čordašev, predsjednica Foruma za kvalitetno udomiteljstvo djece.
Nema mladih i zainteresiranih
Nije realno da će velik broj osoba sa završenim fakultetom pohrliti i iskoristiti ovu mogućnost, odnosno odabrati da se 24 sata na dan brinu o djeci s najtežim oštećenjima za jedva prosječnu plaću kad stručnjaci s visokom stručnom spremom imaju veću plaću u institucijama, u kojima rede osam sati na dan. No Čordašev vidi šansu u budućoj transformaciji domova za djecu, koja se odnosi na smanjenje broja djece u institucijama, a koje bi za sobom moglo povući i moguće smanjenje broja potrebnog kadra.
21.08.2012., Selnica - Hamer Bernarda i njezin suprug imali su profitabilni privatni posao te su posvajali i udomljavali napustenu djecu. Posao im je propao i sad su s djecom na rubu egzistencije. Photo: Vjeran Zganec-Rogulja/PIXSELL
Ukupne brojke govore da je u godinu i pol ukupni broj udomitelja u Hrvatskoj pao za stotinjak, sa 1496 na njih 1400. "To nas ni najmanje ne čudi, cilj donošenja novog zakona, uvođenja profesionalizacije i kampanja koje su ga pratile bio je povećanje broja udomitelja. Dobna struktura naših udomitelja je loša, većina ima više od 55 godina, mnogi posljednjih godina navršavaju 65, nakon čega se više ne mogu baviti udomiteljstvom. A mladih zainteresiranih nema. Mladi odlaze", kaže Čordašev, piše u petak Jutarnji list.