Usprkos korona-krizi i gotovo nepostojećim kamatama, bankarski sustav u Hrvatskoj je vrlo likvidan i štednja raste. Kako piše Novi list, u posljednjih godinu dana građani su u banke deponirali dodatnih 10-ak milijardi kuna depozita. Banke gomilaju novčane viškove te su iznimno likvidne zbog ekspanzivne HNB-ove politike. Prema podacima posljednjeg HNB-ova Biltena, novčani viškovi su u listopadu dosegnuli iznos od rekordnih 42,6 milijarde kuna.
Kako otkrivaju PBZ-ove analite, prošli tjedan višak likvidnosti se još povećao pa sada iznosi 45 milijardi kuna. Dakle, banke ne znaju kuda bi s novcem, što znači da ga ne plasiraju preko kredita, ali ni ne gube. To im očito više odgovara nego da prihvaćaju rizik. S druge strane, piše Novi list, tvrtke koje vape za likvidnošću i dugoročnim investicijskim zajmovima teško dolaze do kredita. I inače je to tako, no tijekom korona-krize došlo je do kulminacije problema.
Veliki nesrazmjer između likvidnih banaka i ugroženog realnog sektora
Donedavno su namjenski krediti za likvidnost. tzv "korona-krediti" bili zakočeni te o tome svjedoče podaci središnje banke. Oni su napravili analizu učinkovitosti provedbe državnih mjera pomoći: odgoda ili oprost poreza, moratoriji, potpore za zaposlene... Sve je to dalo rezultata, ali ne i program kredita za likvidnost. Ilustracije radi, do lipnja je odobreno samo 93 kredita preko HBOR-a, dok je zahtjeva bilo 614. Iz redova poduzetnika se može čuti da su sada navodno korona-krediti ipak značajnije krenuli s državnim garancijama i do 90 posto.
22.12.2008., Zagreb - Erste Banka. Snimanje ilustracije - koristenje usluga banke i komunikacija s osobnim bankarom.
Ipak, i dalje je tu velik nesrazmjer između jako likvidnih banaka i realnog sektora ugroženog krizom. Kao što je poznato, realni sektor se oslanja na mjere pomoći iz državnog proračuna. Poslovne banke kalkuliraju, dok razvojne i nisu baš najbrže. Prema pisanju Novog lista, kada ovo pitanje dođe na tapetu kod poslovni banaka slijedi odgovor da one samostalno odobravaju kredite. Na pitanje zašto to ne čine češće, banke odgovaraju da rade novcem štediša. Isto tako, banke se žale da su također pogođene krizom, međutim, i dalje vrte stotine milijuna kuna dobiti.
Globalno gledano, kapitala je obilje i on je sve jeftiniji. Središnje banke svuda tiskaju novac, države se sve jeftinije zadužuju kao i naša. Hrvatskoj je sada podignut kreditni rejting pa su se i neke hrvatske obveznice dokopale negativnih prinosa. Na kraju, ono u čemu se krije ključ oporavka jesu gospodarstvo i novi investicijski ciklus.
HNB: 'Redovito razmatramo situaciju'
Novinari Novog lista uputili su upit HNB-u te pitali jesu li razmišljali kako potaknuti banke da novac koji drže na računima kod njih više koriste za plasmane tvrtkama. Isto tako, upitali su kako viškove likvidnosti izbaciti iz monetarnog sustava prema gospodarstvu i razmišlja li možda HNB da uvede negativnu stopu na depozite banaka u središnjoj banci. Negativne stope, odgovaraju iz HNB-a, nemaju u planu.
"Smatramo da trenutačna situacija ne iziskuje dodatne mjere, pa niti uvođenje negativnih kamatnih stopa na viškove likvidnosti banaka, tim više što su banke već i sada suočene s negativnim kamatnim stopama na dio devizne aktive koji su obvezne držati likvidnim, uključujući i devizni depozit koji drže kod HNB-a. Naša je ocjena stoga da kamatne stope nisu jedina i odlučujuća determinanta ponude kredita, kao niti potražnje za njima te da je kretanje plasmana danas u velikoj mjeri posljedica neizvjesnosti i pada inozemne i domaće potražnje.
Kao i do sada i ubuduće ćemo pažljivo pratiti stanje gospodarstva kao i situaciju na financijskom tržištu i pojedinim dijelovima tog tržišta te će raspoložive instrumente aktivirati kada ocijeni da je to potrebno. Redovito razmatramo situaciju na financijskom tržištu te promptno reagiramo svojim instrumentima kada ocijene da je to potrebno. Od početka krize prouzročene pandemijom koronavirusa HNB je poduzeo brojne mjere iz svih područja svoje nadležnosti kako bi ublažio razmjere procikličnog postupanja banaka koje bi dodatno produbilo pad gospodarske aktivnosti i usporilo oporavak. Rezultat takve politike središnje banke su sadašnja visoka likvidnost u bankarskom sustavu i povoljni uvjeti financiranja svih sektora", istaknuli su u HNB-u.
Propusti se prelomili preko leđa poduzetnika
HUP kaže da su se još u srpnju u dopisu upućenom Vladi obratili za pojašnjenje i odgovore na brojne nejasnoće proizašle iz prijave poduzetnika za financijski instrument "Covid-19 zajam za obrtna sredstva". Njega odobrava Hrvatska agencija za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO).
Unatoč najboljoj namjeri i brzoj reakciji donošenja ove mjere, dogodili su se brojni propusti koji su se prelomili preko leđa poduzetnika kojima je ovaj instrument najviše trebao pomoći. Najveći problem pojavio se u samoj metodologiji prijave jer je u šumu javne komunikacije ostalo nejasno mogu li se poduzetnici prijaviti samo putem Fina portala ili pak to moraju učiniti direktno kroz HAMAG-BICRO", žale se u HUP-u i dodaju da su oni u listopadu proveli anketu među svojim članicama iz proizvodnog sektora, kako o ovom, tako i o drugim pitanjima.
22.09.2020., Zagreb - Ilustracijacija za brojanje novaca, kune i euro. Photo: Emica Elvedji/PIXSELL
Za mala i srednja poduzeća je pitanje likvidnosti i dostupnosti kredita izuzetno važno. U HUP-ovoj anketi je čak 53 posto ispitanika dogovorilo moratorij otplate kredita, a njih još 40 posto ga namjerava tražiti. O moratoriju svojih obaveza za leasing namjerava razgovarati 80 posto ispitanih. Faktoring je jedan od drugih izvora financiranja koji se sve više traže. Odgodu plaćanja poreznih obveza i dogovr obročne otplate tražilo je 40 posto ispitanika, a 27 posto je djelomično oslobođeno poreznih davanja. Poduzetnici smatraju da bi država trebala omogućiti porezni moratorij te obročnu otplatu kao pomoć onima koji trpe štetu u poslovanju koja je izazvana korona-krizom. Isto tako, smatraju poduzetnici, država treba osigurati novo, dostatno financiranje tijekom krize i to garancijama i jamstvima.
" Prema zadnjim informacijama koje smo dobili od naših članova, većina kredita je krajem listopada ipak riješena i poduzetnici su došli do sredstava na koja su čekali", rekli su iz HUP-a za Novi list.
