U organizaciju papina dolaska u Hrvatsku uključeno je 10.000 ljudi, od čega ih 2.000 dolazi iz redova crkve. Još tisuću volontera će, uz policiju, biti angažirano na redarskim poslovima u dva dana papina posjeta. Tu je i 7.000 radnika Zagrebačkog holdinga koji su bili uključeni u akciju uređenja grada. Oko 300 zdravstvenih djelatnika bit će angažirano na Velesajmu, na kojem bi trebalo prespavati od 10 do 20 tisuća ljudi koji će prisustvovati misi na Hipodromu. Na Velesajmu će čak biti podignute i dvije poljske bolnice.
Očekuje se da će Benedikta XVI. u subotu na bdijenje na trgu bana jelačića doći vidjeti 50.000 mladih.
Pratit će ga svita od 1.200 novinara
Ukupno će se na papin posjet potrošitilo 16 milijuna kuna. Sedam milijuna kuna, odnosno 43,75 posto troškova platit će Vlada RH, jednako koliko i Hrvatska biskupska konferencija, dok će preostali iznos od 2 milijuna kuna (12,5 posto) dati grad Zagreb za ušminkavanje grada.
Također, kako je objavio Jutarnji list, papin dolazak će pratiti cijela svita novinara, njih 1.200. Samo HRT će na teren poslati oko 200 radnika i 300 novinara, a televizijski program bit će gotovo isključivo posvećen papi. Na terenu će biti po šest televizijskih, reportažnih i satelitskih kola, 40 kamera i dva helikoptera. Nova TV na teren šalje 120 ljudi i 12 kamera, dok će RTL na teren poslati stotinjak ljudi i 20 kamera.
Prvi put posjetio Hrvatsku 2001. kao kardinal
Inače, ovo Ratzingeru nije prvi posjet Hrvatskoj, budući da je u svojstvu kardinala 2001. godine boravio u Hrvatskoj povodom 20. obljetnice smrti kardinala Franje Šepera. Kardinal Ratzinger tada je predvodio misno slavlje te hodočastio u svetište Majke Božje Bistričke.
Podsjetimo, papa Benedikt XVI., građanskog imena Joseph Alois Ratzinger, izabran je 265. papu 19. travnja 2005. godine. Mnogi su njegov izbor za papu ocijenili povratkom Crkve u konzervativizam, budući da je 'nefleksibilni' Ratzinger od 1981. bio pročelnik Kongregacije za nauk vjere, koja brine da više od milijardu katolika diljem svijeta ne skrene s puta zacrtanog osnovnim učenjima. Ipak, sredinom šezdesetih Ratzinger je sudjelovao u Drugom vatikanskom koncilu, koji je liberalizirao katoličanstvo.
Na teret mu stavljaju prikrivanje pedofilije
No, upravo se iz razdoblja dok je bio na čelu Kongregacije za nauk vjere za Benediktom XVI. vuče najviše 'repova'. Naime, do 2001. godine slučajevi zlostavljanja i pedofilije među svećenstvom su se prijavljivala na različite adrese u Vatikanu, dok kardinal Ratzinger nije naredio da moraju ići preko Kongregacije.
Godine 2010. u javnost su isplivali slučajevi koji su pokazali da je Ratzinger znao za neke slučajeve svećenika-pedofila, no da je odugovlačio oko njihovog razrješenja (slučaj velečasnog Michaela Tete iz Arizone).
specijal-201012070191004-Papa Benedikt XVI. u Hrvatskoj
Vezani članci:
arti-201106020282006 arti-201106020099006 arti-201106010311006 arti-201106010329006 arti-201106011054006
