Krajem prošle godine u čakovečki su Perivoj Zrinskih uselili Zrinka i Pero. Dolazak dviju crvenih vjeverica, u okviru projekta njihove repopulacije, razveselio je stanovnike Čakovca, budući da su ovi popularni glodavci ranije bili mnogo brojniji u tom parku, piše eMeđimurje.
Nažalost, ova lijepa priča ima i svoju tužnu stranu. Nakon što su se nekoliko mjeseci prilagođavali u nastambi za vjeverice, Zrinka i Pero sredinom travnja krenuli su u istraživanje nove okoline. Poznate kao radoznala bića dvije su se novopečene čakovečke vjeverice kretale uzduž i poprijeko čakovečkog parka, ali su stvari pošle po zlu kada je jedna od njih prešla njegove granice.
Zrinku pregazio automobil
Na današnjoj konferenciji za novinare, posvećenoj sadnji drveća, lošu je vijest, na novinarsko pitanje, priopćio čakovečki gradonačelnik Stjepan Kovač.
"Pero je još uvijek u parku, ali Zrinke nažalost više nema. Izašla je iz parka i završila pod kotačima automobila. Sve nas je to rastužilo, ali mi ćemo nastaviti taj projekt. Podsjećam da su ga pokrenuli Prva osnovna škola Čakovec, Zoološki vrt Grada Zagreba i Javna ustanova Međimurska priroda Križovec. Grad se uključio financirajući izgradnju nastambe u kojoj će obitavati vjeverice.
Zoološki vrt Zagreb obećao je da ćemo dobiti još 6 vjeverica i očekujem da će se to postepeno realizirati. Sam projekt vodi škola, a mi ih podržavamo, jer uvijek podupiremo edukativne projekte u koje su uključena djeca. Na taj način želimo revitalizirati boravak vjeverica u našem parku, što bi, možda, pomoglo i u suzbijanju broja vrana u našem parku, jer, prema nekim tezama, vjeverice su prirodni suparnici vranama i hrane se, između ostalog, njihovim jajima", rekao je gradonačelnik.
Crvene vjeverice su autohtona vrsta
Budući da je današnja pressica bila posvećena sadnji drveća, povećanje fonda stabala u našem parku, kao i na području cijelog kraja, zasigurno bi pridonijelo i uspješnijoj realizaciji ovog projekta. Naime, crvene vjeverice autohtone su životinje našeg podneblja, ali broj im kontinuirano opada, ponajviše zbog nestajanja njihovih prirodnih staništa.
U prirodi im je životni vijek oko 2 godine, dok u nastambama i uz odgovarajuće uvjete mogu živjeti nekoliko godina duže. S obzirom da mlade mogu imati nekoliko puta godišnje, nadamo se da će ih u čakovečkom parku biti sve više, piše eMeđimurje.
