Plan turskog predsjednika je potjerati Kurde s granice i napraviti sigurnosnu zonu gdje će zbrinuti dva milijuna migranata. Ako za taj plan ne dobije financijsku potporu međunarodne zajednice, prijeti puštanjem migranata u Europu. Slično misli i njemački ministar unutarnjih poslova koji je nedavno izjavio da Turskoj treba pomoći, inače će Europu zadesiti veći migrantski val od onoga iz 2015.
Koriste se različitim putevima
Velik dio migranata već sada ide preko Hrvatske prema Zapadnoj Europi. Samo ove godine njih 18.000 ilegalno je ušlo u zemlju. Kako bi izbjegli policiju, koriste se različitim putevima, a sada ih gotovo svakodnevni viđaju uz Kupu, na nekih 50 kilometara od Zagreba. Krijumčari migrante najčešće iskrcaju u šumi i kažu im da je granica u blizini. Migranti se potom nađu na čistini i shvate da ne znaju gdje su. Slično se dogodilo i u Donjem Sredičku, mjestu nadomak Kupe i 30 kilometara sjeverno od granice s BiH. Tamo je iz šume iskočila skupina od 30-ak migranata. Našli su ih lovci, posjeli ih ispred DVD-a i pozvali policiju. te ih posjeli ispred lokalnog DVD-a, a onda pozvali policiju.
"Prije ulaska u Hotnju bilo ih je stotinjak. Ne dva, ne deset, nego stotinjak. Doduše, ja ih nisam vidio, ali policija ih je vozila u nekoliko navrata, što policijskim, što civilnim kombijima", prepričava događaje od prekjučer Darko Popovčić iz Hotnje.
Uspješno hvataju migrante
No, ministar unutarnjih poslova za RTL Direkt je rekao kako to nije nova ruta prolaska migranata.
"To su pojedinačni slučajevi ljudi koji pokušavaju izbjeći granične kontrole na granici s BiH od strane hrvatske policije. Međutim, policija je postavljena i u drugoj i u trećoj liniji, tako da je uspješnost našeg hvatanja ilegalnih migranata na najvišoj razini u Europi", rekao je Davor Božinović.
Unatoč patrolama, beskrupuloznost krijumčara seže toliko daleko da su jednom prilikom na mostu preko rijeke Kupe, u blizini Pokupskog, postavili ploču s natpisom Slovenija te iskrcali skupinu od 20-ak migranata. No, daleko je i granica s BiH, otkud migranti uglavnom ulaze u Hrvatsku.
"Ima 50 i nešto kilometara da dođu ovdje. Ne možeš ti doći da te nitko ne primijeti. Ajde, može nas petorica, ali ne može nas 10, 20 ili 100. Kako dođu tu, to je neposredna blizina grada Velike Gorice, odnosno Zagreba", pojašnjava Popovčić.
Sve ovisi o dogovru s Turskom
Sve se ovo događa dok Grčka ponovno postaje glavna ulazna točka za migrante na europsko tlo. U kolovozu je zabilježen najveći mjesečni broj dolazaka od 2016., kada su EU i Turska dogovorom drastično smanjili priljev migranata preko istočnomediteranske rute. U Luksemburgu je naglašena potreba održavanja tog dogovora.
"Podsjećam da je prije tri godine, prije nego što je taj dogovor stupio na snagu, od 13 do 14 tisuća ljudi svakodnevno prelazilo Egejsko more. Sada su se ti brojevi smanjili", kazao je Dimitris Avramopoulos, europski povjerenik za migracije.
"Hrvatska ima odgovor za svaku eventualnu situaciju koja se može pojaviti. Ministar Seehofer je posjetio Tursku i Grčku i kazao nešto što i mi ovdje govorimo već dvije godine, a to je da je ta takozvana Zapadnobalkanska ruta potencijalno ruta kojom može prijeći najveći broj migranata. To se pokazalo 2015. i 2016. godine", uvjerava ministar Božinović.
Tada je postojao koridor kojim su migranti bili propuštani prema Zapadu, no ako se val ponovi oni bi mogli krenuti sporednim putevima, od kojih su neki blizu Zagreba.
