Turisti su u Hrvatskoj u 2019. prosječno dnevno trošili 98 eura po osobi i noćenju, pri čemu nešto više ili 115 eura u kontinentalnom dijelu zemlje, a malo manje ili 97 eura na Jadranu, pokazalo je istraživanje stavova i potrošnje turista TOMAS Hrvatska 2019. Bila je to, doduše, predpanemdijska i rekordna godina za hrvatski turizam, ali nudi obilje važnih podataka i smjernica za daljnje razvijanje turizma, i to na održiv način.
Istraživanje je prvi put provedeno na području cijele Hrvatske od
svibnja 2019. do ožujka 2020. godine. Uzorak je bio 13.582 domaća
i strana turista s 24 tržišta, koji su ostvarili bar jedno
noćenje u hotelima, hostelima, kampovima i obiteljskom smještaju
u 143 mjesta diljem Hrvatske, a na kontinentu je istraživanje
provedeno prvi put.
Najviše ili 54 posto su turisti trošili na smještaj s
hranom, a samo 17 posto na hranu i piće izvan smještaja te oko 30
posto na ostale usluge. Struktura prosječnih dnevnih izdataka ne
razlikuje se bitno između Jadrana i kontinenta. Najviše prosječno
potroše hotelski gosti, 142 eura na dan, oni u obiteljskom
smještaju 88 eura, u hostelima 78 eura, a u kampovima 68.
Prosječni izdaci kreću se u rasponu od 67 eura, koliko su
prosječno dnevno trošili turisti iz BiH, pa do najviših 206 eura
koje su trošili turisti iz Japana.
Prosječna dob turista u Hrvatskoj bila je 43 godine, a najviše
ili 55 posto ih je između 30 i 49 godina. Najviše ili 43 posto
bilo ih je fakultetski obrazovano, a gotovo polovina ih je imala
mjesečna primanja na razini kućanstva viša od 3000 eura. Na
Jadran su najviše dolazili motivirani morem i prirodom, njih 81 i
56 posto, a priroda je i za dolaske u kontinentalni dio zemlje
najjači motiv, za 32 posto posjetitelja.
Iznova se pokazala i lojalnost jer je više od 50 posto stranih turista već prije tu bilo u posjetu tri ili više puta, a internet je za većinu ili 55 posto glavni izvor informacija, a tek potom preporuke rodbine i prijatelja, piše Glas Slavonije. Kao i prije na Jadran ih je najviše ili 43 posto došlo s obitelji te 40 posto s partnerom, a gotovo 40 posto ih je u kontinentalni dio zemlje došlo bez pratnje i 32 posto s partnerom.
Po vrsti prijevoza 73 posto turista na Jadran je došlo
automobilom, 19 posto zrakoplovima, a šest posto autobusom, a na
kontinent ih se oko 50 posto dovezlo automobilom, gotovo 40 posto
zračnim prijevozom i devet posto autobusom.
Turisti su najzadovoljniji prirodnim i ljepotama mjesta, osobnom
sigurnošću, atmosferom/ugođajem te gostoljubivošću lokalnog
stanovništva, a vrlo su zadovoljni i ukupnim boravkom. U
kontinentalnim destinacijama bi željeli veću ponude zabave, bolju
prilagođenost osobama s posebnim potrebama i više biciklističkih
tura, dok su na Jadranu najmanje zadovoljni prometom u mjestu,
ali i manjkom zabave, prilagođenosti destinacije osobama s
posebnim potrebama i mogućnostima za kupnju.