Danas je istekao šestomjesečni moratorij na ovrhe, koji je Vlada zbog krizne ekonomske situacije proglasila početkom pandemije Covida-19, u travnju ove godine. Nakon isteka moratorija, ovrhe će biti provedene u tri vala: prvim koji počinje danas, drugim od 20. studenoga te trećim koji će započeti 20. siječnja.
U razdoblju zastoja provedbe ovrhe od travnja do rujna Financijska agencija (Fina) zaprimila je 217.655 ovrha za fizičke osobe, a prema podacima Hrvatske javnobilježničke komore, očekuje se još 145.000 rješenja o ovrsi izdanih od javnih bilježnika.
'Sadržaj sefa ne može biti predmet ovrhe'
Fina je nedavno od banaka zatražila i podatke o korisnicima sefova. No, u Fini su jasni - sefovi nisu i ne mogu biti predmet ovrha.
Smisao sefa je da bude prostor potpune diskrecije dotle da ni sami bankari ne znaju što korisnici pohranjuju u njima, a i stoga što se prema pravilnicima banaka u sefove ne bi smio pohranjivati novac (no, opet je diskrecijska stvar korisnika što će u njemu držati).
"Ovršnim zakonom određeno je što može biti predmet ovrhe, a prema važećim odredbama, to ne uključuje sadržaj sefa", odgovorili su nam u Fini.
18.03.2018., Zagreb - Zgrada Fine u Ulici grada Vukovara. Photo: Filip Kos/PIXSELL
Podaci o korisnicima sefova za Jedinstveni registar računa
No, iz Fine su nam također potvrdili informaciju da su od banaka zatražili podatke o korisnicima sefova, ali zbog usklađivanja sa zakonodavstvom EU-a. Taj se detalj krije u nedavnim izmjenama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima pa je to vjerojatno pobudilo sumnju našeg čitatelja.
"Uredbom Vlade RH o izmjeni i dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima iz siječnja ove godine, propisano je da se u hrvatsko zakonodavstvo preuzima direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o sprječavanju financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma. Slijedom toga, u Jedinstveni registar računa, uz obvezu dostavljanja podataka o svim otvorenim računima, novčanim sredstvima i depozitima, obveznici dostave podataka - banke, stambene štedionice i kreditne unije, dužni su (od 17. kolovoza 2020. godine), dostavljati i podatke o sefovima pravnih i fizičkih osoba, kao i podatke o osobama ovlaštenim, odnosno opunomoćenim za raspolaganje sredstvima na računima, novčanim sredstvima, depozitima, kao i osobama koje imaju ovlaštenje koristiti sef", odgovoreno nam je iz Fine.
Prisilni pristup sefu samo uz sudski nalog
"Podaci koji se dostavljaju u Jedinstveni registar računa dostavljaju se isključivo za potrebe Ministarstva financija - Ureda za sprječavanje pranja novca", dodatno su nam pojasnili iz Fine.
Budući da se sef striktno unajmljuje kao prostor potpune diskrecije, zanimalo nas je je li moguće i s kojom zakonskom osnovom ipak imati uvid u ono što pravne i fizičke osobe čuvaju u njima te kako bi se u tehničkom smislu moglo provesti eventualno otvaranje sefa, a bez pristanka korisnika.
"Nitko, pa niti banka ili druga institucija koja pruža uslugu iznajmljivanja sefova, nema uvid u sadržaj sefa. Iznimno, i samo uz nalog suda, moglo bi se pristupiti sadržaju sefa prisilnim putem", rastumačili su nam iz Fine.